Unrueh (njem. nemir) je naziv za balansni kotačić koji regulira osnovne mehanizme sata i time posljedično odr(a)žava iluziju vremena, konstrukt koji revno asistira industrijama pri uspostavi kontrole i pritiska. S druge pak strane, nemiri iz filma Cyril Schäublin nagrađenog na ovogodišnjem Berlinaleu, odnose se na rastuću plimu anarhosindikalističkog pokreta u švicarskoj dolini Saint-Imier 1870-ih i 1880-ih. Tamo, u tvornici za izradu satova, grupa radnika (mahom žena) izložena je novim načinima organiziranja novca, vremena i rada po principu koji će desetljećima nakon postati poznat kao fordizam. Tlačena novim poretkom, mlada radnica Josephine priključuje se revoluciji gdje upoznaje kartografa Pjotra Kropotkina (lik temeljen na poznatom ruskom intelektualcu) i s njim pokušava promijeniti novonastali režim. Njihov odnos postaje odraz šire slike, one koja prikazuje Zapadnu Europu na rubu preobrazbe, kako sije klice radničkih i feminističkih pokreta koji će procvasti u nadolazećem stoljeću.
Kropotkin, Pjotr Aleksejevič, ruski knez, revolucionar, teoretičar anarhizma, sociolog, geolog i geograf (Moskva, 9. XII. 1842 – Dmitrov kraj Moskve, 8. II. 1921). Nakon vojnih škola, kao časnik (1862–67) služio u istočnom Sibiru, gdje je vodio geografske ekspedicije na Amur i u Mandžuriju. Napustivši vojsku, radio je u Sankt Peterburgu u Ruskom geografskom društvu i vodio geografska istraživanja u Rusiji i Švedskoj. God. 1872. u Ženevi je prišao Bakunjinu i postao član Prve internacionale; 1874. uhićen i zatvoren u Petropavlovsku tvrđavu. Pobjegavši iz nje, 1876–1917. bio je emigrant u Engleskoj, Švicarskoj i Francuskoj, šireći anarhističke ideje. Bio je osuđen 1883. u Francuskoj na pet godina zatvora; pušten je 1886., a zatim se nastanio u Londonu. Jedan je od glavnih teoretičara anarhizma, žestoko je istupao protiv marksističke dijalektike i revolucionarnoga marksizma, odnosno klasne borbe i diktature proleterijata. Poricao je nužnost države; ideal socijalizma vidio je u udruženju općina (komunalizmu). Nakon Veljačke revolucije 1917. vratio se u Rusiju. Osim djela o teoriji anarhizma, Kropotkin je napisao i značajne geografske i geološke radove: Opći pregled orografije Istočnoga Sibira (Obščij očerk orografii Vostočnoj Sibiri, 1875), Istraživanje o ledenom dobu (Issledovanie o lednikovom periode, I–II, 1876), Anarhija: njezina filozofija, njezin ideal (L’Anarchie: sa philosophie, son idéal, 1896), Sjećanja revolucionara (Zapiski revoljucionera, 1899), Država: njezina povijesna uloga (L’État: son rôle historique, 1906), Velika revolucija: 1789–1793 (La Grande Révolution: 1789–1793, 1909).
Cyril Schäublin rođen je u Zürichu. Studirao je film na Akademiji Zhongxi u Pekingu i Njemačkoj akademiji za film i televiziju u Berlinu. Režirao je igrane filmove „Dene wos guet geit” („Those Who Are Fine“, 2017.) i „Unrueh“ („Unrest“, 2022.).
NEMIR od 23. veljače u kinima!
