U velikoj studiji s više od 10.000 sudionika otkriveno je da veliki broj njih pati od zimske depresije, ali i opće tromosti organizma
Zima na sjevernoj Zemljinoj polutci pokazuje svoje pravo lice, a iako su od 22. prosinca dani postali dulji, nedostatak dnevnog svjetla i dalje uvelike utječe na naše ponašanje, ali i emocionalno stanje. Ustvrdili su to znanstvenici u najnovijem istraživanju, nedavno objavljenom u časopisu “Perspectives on Psychological Science” za BBC.
Zimska depresija, poznata kao sezonski afektivni poremećaj, stanje je koje je općeprihvaćeno u cijelom svijetu, a njen glavni simptom je stalna tuga koja traje najmanje dva tjedna. Osim toga, prema procjeni stručnjaka u najnovijim istraživanjima, postoji i ekstremno ponašanje u prehrani. Od potpunog izbjegavanja hrane do enormnog prejedanja, prekomjernog spavanja do osjećaja bezvrijednosti, navodi se u istraživanju.
Dodaju kako znanstvenici razlog za pojavu zimske depresije vide u smanjenju razine dnevnog svjetla. To remeti biološki sat tijela, a posljedično dolazi do poremećaja regulacije neurotransmitera važnih za emocionalnu blokadu.
U velikoj studiji s više od 10.000 sudionika otkriveno je da veliki broj njih pati od zimske depresije. Također pate i od opće tromosti organizma, koju karakteriziraju poteškoće u učenju, pamćenju i usporenoj koncentraciji, navode znanstvenici.
Stručnjaci zimsku depresiju povezuju i s nedostatkom vitamina D za koji se vjeruje da pomaže u održavanju zdravlja mozga.
Brojna su istraživanja dosad povezivala duljinu dana i emocionalno stanje čovjeka. Ova posljednja u nizu potvrdila je da nedostatak dnevnog svjetla utječe na pojavu depresije.