Što povezuje ratnika koji se bori pred zidinama Troje, kralja koji se deset godina pokušava vratiti kući i čovjeka koji se nalazi između raja, pakla i kušnje? Sva trojica pripadaju pričama koje su preživjele stoljeća i nastavile oblikovati književnost, umjetnost i popularnu kulturu. Upravo takve pripovijesti okupljene su u novoj kolekciji raskošnih izdanja velikih djela svjetske književnosti. Nakon prošlogodišnje Božanstvene komedije Dantea Alighierija u novom prijevodu Mate Marasa, u serijalu su objavljena tri glasovita epa: Homerove Ilijada i Odiseja u prijevodu Tome Maretića te Izgubljeni raj Johna Miltona u prijevodu Mate Marasa. Ekskluzivna kolekcionarska izdanja u ograničenoj su nakladi dostupna zasad isključivo na Interliberu (za trajanja sajma) na štandu Školske knjige. Zbog velikog zanimanja publike već je naručena druga naklada koja će biti dostupna u webshopu i knjižarama Školske knjige od 28. prosinca.
Odiseja i Ilijada ponovno osvajaju publiku
Homerove poeme bile su iznimno cijenjene u klasično doba – kaže se da je Aleksandar Veliki spavao s njihovom kopijom pod jastukom – i ostale su popularne sve do naših dana. Nova filmska prilagodba Homerove Odiseje, u spektakularnoj režiji Christophera Nolana, ponovno je u središte pozornosti stavila jednu od najpoznatijih pustolovnih priča svih vremena. No prije nego što je Odisej postao filmski junak, stoljećima je bio jedan od najvažnijih književnih likova – kralj Itake koji se nakon Trojanskog rata pokušava vratiti kući. Na svojem putovanju susreće se s čudovištima i bogovima, kušnjama i nepredvidivim zaprekama, ali je u biti toga putovanja univerzalna priča o čovjeku koji se, nakon godina lutanja, želi vratiti obitelji i domu.
Ilijada
Ako Odiseja pripovijeda o povratku, Ilijada nas vodi u srce rata koji mu je prethodio. U središtu Homerova epa je Ahilej, najveći grčki ratnik, čiji sukob s Agamemnonom ima dramatične posljedice za tijek Trojanskog rata. Nakon što se povuče iz borbe, tek ga smrt njegova prijatelja Patrokla vraća na bojište. Slijedi jedan od najpoznatijih prizora iz antičke književnosti – Ahilejev dvoboj s trojanskim junakom Hektorom. Priča o opsadi Troje tako postaje i priča o bijesu, časti, slavi, hrabrosti i cijeni koju junaci plaćaju za svoje odluke.
Treći novi naslov vodi čitatelje u Englesku 17. stoljeća. John Milton u Izgubljenom raju obrađuje poznatu kršćansku priču o padu iz milosti, pobuni Sotone te Adamu i Evi. Milton pritom ne pripovijeda samo religijsku priču. Njegov epski svijet otvara pitanja slobode, pobune, kušnje, krivnje i ljudske prirode zbog čega Izgubljeni raj stoljećima privlači nove čitatelje. Nadahnuo je cijeli naraštaj pjesnika romantizma kao što su Byron, Shelley i Keats, ali i utjecao na moderne pisce. Na primjer, J. R. R. Tolkien oslanjao se na Miltonov portret palog anđela Lucifera kad je smišljao lik Saurona za Gospodara prstenova, a Philip Pullman nedavno je istaknuo Miltona kao inspiraciju za svoju hvaljenu trilogiju Njegova mračna građa.
Velike priče koje se čitaju i gledaju
Posebnost kolekcije nije samo u izboru djela nego i u bogatoj opremi s raskošnim tvrdim uvezom, zlatnim detaljima na koricama i obojenim rubovima stranica. Vizualni doživljaj dodatno obogaćuju radovi velikih ilustratora. Većina ilustracija u Ilijadi i Odiseji nastala je prema neoklasicističkim predlošcima Johna Flaxmana, a Izgubljeni raj donosi 50 slavnih gravura francuskog umjetnika Gustavea Doréa. Njegove su ilustracije obogatile i Danteovu Božanstvenu komediju te postale gotovo neraskidivo povezane s vizualnom predodžbom velikih epskih djela.
Upravo je spoj vrhunskih tekstova i velikih ilustratora ono što kolekciju čini prepoznatljivom. Božanstvena komedija, Ilijada, Odiseja i Izgubljeni raj pripadaju različitim razdobljima, kulturama i književnim tradicijama, ali povezuje ih nešto mnogo važnije – riječ je o remek-djelima koja su oblikovala način na koji zamišljamo velike književne priče. Dante vodi čitatelja kroz zagrobni svijet, Homer kroz rat, more i potragu za domom, a Milton kroz sukob neba, pakla i ljudskog svijeta. U novoj kolekciji ta remek-djela dobivaju vizualno ruho dostojno njihova književnog statusa i postaju dragocjeni predmeti koji se čuvaju i daruju.
Klasici su opet u modi – mlade čitatelje zanima Miltonov Izgubljeni raj
Mnoga inozemna istraživanja pokazuju da pripadnici generacije Z sve češće posežu i za djelima književnoga kanona. Zvuči nevjerojatno – ističe urednica knjige Miroslava Vučić – ali upravo mladi ljudi žude za čitanjem one književne ostavštine koja je donedavno bila rezervirana za sveučilišne kolegije: djela Dantea, Homera, Miltona, Shakespearea, Jane Austen… Znatiželja koju u njih bude najveća djela svjetske književnosti nije slučajna i ne može se objasniti samo raskošnim ekranizacijama i utjecajem društvenih mreža. Riječ je o spoju kulturnih, društvenih i psiholoških čimbenika koji klasičnu književnost ponovno čine iznimno privlačnom mladim čitateljima.
„Danas se često pretpostavlja da mladi moraju birati između suvremenosti i tradicije: između digitalnog svijeta i starih knjiga, između novih romana i Homera, Dantea ili Miltona. Eliot bi rekao upravo suprotno. Bez poznavanja velikih djela iz prošlosti čovjek ne gubi samo znanje o starim vremenima – gubi jezik kojim razumije vlastito vrijeme. Posebno je zanimljivo da mlađe generacije danas Miltona često čitaju drukčije nego prethodni naraštaji. Za razliku od starijih, koji su ga doživljavali ponajprije kao religijski ep o padu čovjeka, pripadnici generacije Z u njemu prepoznaju psihološki složene likove i moralne dvojbe koje podsjećaju na suvremene antiheroje. Lik Sotone, premda nipošto nije zamišljen kao junak, mnoge potiče na raspravu o karizmi, moći, manipulaciji i cijeni pobune. Upravo zato Izgubljeni raj ponovno postaje predmet mnogobrojnih čitateljskih rasprava, književnih podcasta i videoeseja”, ističe glavna urednica Školske knjige Miroslava Vučić.
