Iako nam je Porto bez problema mogao ispuniti cijelo putovanje, znali smo da želimo vidjeti još ponešto od portugalske obale. Zato smo jedan dan ostavili za izlet u Aveiro i Costa Novu.
Ujutro smo krenuli sa željezničkog kolodvora São Bento prema Aveiru. Vožnja traje otprilike sat i dvadesetak minuta. Zato je ovo jedan od onih izleta koje je lako uklopiti čak i ako nemate puno dana u Portugalu. Vlak je praktična opcija jer se iz centra Porta jednostavno stiže do kolodvora. Po dolasku u Aveiro hodali smo nekih 15 minuta po glavnoj širokoj ulici do samog centra i kanala. To mi je skroz dobro došlo jer mi se malo raspao ruksak u kojem sam nosila robu pa sam naišla na dućan sa tkaninama i kupila hrpu ziherica da se pokrpam do doma.

Šetnja kanalima Aveira
Aveiro je grad koji se često uspoređuje s Venecijom zbog mreže kanala koji prolaze njegovim središtem. Iako su te usporedbe možda malo pretjerane, upravo kanali daju gradu njegov prepoznatljiv izgled i stvaraju potpuno drugačiju atmosferu od one u Portu.
Dok smo šetali uz vodu, najviše pažnje privlačile su moliceiros – tradicionalne drvene brodice živopisnih boja. Nekada su služile za skupljanje morske trave iz lagune, a danas su jedna od glavnih atrakcija Aveira i voze posjetitelje kroz gradske kanale.

Uz kanale se nižu šarene fasade, mali mostovi, kafići i restorani pa je dovoljno samo lagano šetati bez posebnog plana.

Nakon šetnje odlučili smo nastaviti prema Costa Novi. Moglo se ići autobusom, ali nama je u tom trenutku taksi bio najjednostavnija i najbrža opcija jer smo htjeli spojiti grad i plažu bez gubljenja vremena na čekanje prijevoza.
Costa Nova – šarene kućice i ocean koji pokazuje svoju snagu
Costa Nova bila je dio izleta kojem smo se posebno veselili. Ovo malo obalno mjesto najpoznatije je po svojim palheirosima, tradicionalnim ribarskim kućicama obojenim u prepoznatljive okomite pruge. Te okomite pruge u jarkim bojama služile su praktičnoj svrsi – ribari su lakše uočavali kuće s mora, posebno po magli koja je na ovom dijelu portugalske obale česta.

A i sami smo imali prilike vidjeti kakva magla može biti. Kad smo izašli iz taksija krenuli smo odmah na plažu, a ono kao da je pješčana oluja. Vidljivost vrlo mala i valovi. Čuli smo i brodsku sirenu ali nije bilo šanse da vidimo brod. More je bilo hladno – čak i hladnije nego u Cascaisu gdje smo ranije bili – pa kupanje ovaj put nije dolazilo u obzir. No i bez kupanja plaža nam je bila jedan od dražih trenutaka tog dana. Djeca su uživala trčeći prema valovima pa bježeći kada bi se približili obali, a ja sam vrijeme iskoristila za svoju malu potragu za školjkama. Moja omiljena aktivnost na svim plažama u svijetu.

Razmišljali smo da se prošećemo do svjetionika, kojeg nismo ni vidjeli od magle, ali ipak smo odustali jer ne bi sve stigli jednostavno. To mi je malo žao jer se radi o svjetioniku Farol da Pria de Barra koji je jedan od najviših tradicionalnih svjetionika u Europi, visok 62 metra.

Zato smo se prošetali po mjestu i naravno fotkali se ispred prigastim kućama u svim bojama 😊. U jednom momentu se magla uz obalu malo razišla pa smo u daljini čak i vidjeli svjetionik. Bar nam se tako ukazao.
Povratak u Aveiro
Prije vlaka natrag odlučili smo još malo ostati u Aveiru, ručati i prošetati drugim dijelom grada, preko rijeke. Taj drugi pogled na Aveiro dao nam je još malo vremena da usporimo prije povratka.

Predvečer smo sjeli na vlak prema Portu, sretni jer smo uspjeli kupiti novi hdmi kabel (prvi nam valjda ostao u Lisabonu) jer večeras nas je opet čekala tekma. Vidite obrazac – plaža, navečer tekma u kojoj pobjeđujemo 😊. E šteta da nismo ostali još par dana duže u Portugalu….

Ako imate dan za odvojiti slobodno se uputite na ovaj izlet. Iako da je bilo koji dan više išli bi mi i do Brage sigurno. Ali eto, nešto opet mora ostati za neki drugi posjet. A koliko me Portugal po drugi put očarao, mislim da nije upitno da ću ga posjetiti i treći put 😊.
Više fotki i kraćih pričica s naših putovanja uvijek možete pronaći na našem Instagram profilu.
–
Branka BH

