Otvorenje izložbe Bablje ljeto koja se bavi arheologijom sjećanja

bablje ljeto

Nova sezona u Galeriji Događanja započet će motivom koji, uz ponešto nostalgije u skladu s nadolazećom jeseni, provjereno izmamljuje osmijeh na lice – djetinjstvo. U tu svrhu, umjetnica Ivana Stećuk predstavit će radove objedinjene u izložbu pod nazivom BABLJE LJETO – Kako smo se igrale II. Riječ je o drugom ciklusu radova koji tvore svojevrsni vremeplov do osjetilnog arhiva prepunog sjećanja na interakcije koje su obilježile autoričino odrastanje te postavile temelje njezine osobnosti i neprestanog sazrijevanja. Otvorenje izložbe bit će 13. rujna u 19 sati, a radove je moguće razgledati do 03. listopada.

Izložba je rezultat kombinacije grafike i tekstilnih instalacija, a temelji se na asocijativnoj komunikaciji s promatračem. Naime, autorica rabi opća mjesta kao poveznicu između svojih i tuđih sjećanja na djetinjstvo pokazujući da su iskustva nerijetko zajednička, ali emocije koje se uz njih vežu strogo individualne. Tako happening guljenja mahunarki u društvu članova obitelji za nju ne predstavlja puki rad, već ritual čija obvezatnost tjera na popunjavanje praznine dana međusobnim povezivanjem okupljenih.

U prostor Galerije Događanja umjetnica postavlja šator skrojen od plahte koji predstavlja Staru hižu, a pod kojim je bujica sjećanja. Osim projekcije videa koji bilježi autoričin posjet mjestima koje pamti i s kojima ponovno stupa u taktilnu interakciju, šator skriva i svjetleće instalacije cvijeća Noćne frajle te Osmicu – svojevrsni „grob“ gdje su ona te njezin bratić i sestrična odlagali prazne puževe kućice pronađene za vrijeme igre u voćnjaku.

Autorica upravo puževu kućicu izdvaja kao simbolični prikaz snage sjećanja. U njezinom arheološkom poimanju sjećanja, materijalne stvari koje je moguće vidjeti, pomirisati i opipati asocijativni su punktovi koji živo reproduciraju događaje i emocije otporne na protok vremena. S tim u vezi, ideja izložbe jest pružiti promatraču poligon da se posredstvom interpretacije tuđih sjećanja odvaži na potragu za vlastitim djetinjstvom, da izdvoji upečatljive fragmente te njihova univerzalna imena i svrhe zamijeni intimnim značenjima.

Ulaz na izložbu je slobodan.