Izdana pod nakladničkom kućom Petrine knjige, zbirka priča kultnog statusa Izmišljaji smatra se zaštitnim znakom slavnog argentinskog književnika Jorgea Luisa Borgesa, „najsažetijeg pisca prošlog stoljeća“. Njegove nesvakidašnje, ali dojmljive i kratke priče pružaju uvid u ljudski život sagledan iz alternativnog svemira satkanog od filozofije, fantastike, snova i beskonačnosti.
Izmaštana civilizacija u varljivoj enciklopediji i njezin prodor u svijet, ideja francuskog pjesnika da iznova napiše Don Quijota na španjolskom, kobna lutrija u Babiloniji, tajanstveni planet Tlön i knjižnica koja čuva knjige cijeloga svemira samo su neki od začuđujućih motiva i tema obrađenih kroz dva dijela knjige – Vrt račvanja staza i Vještina.
Ponajviše zainteresiran za vrijeme i bezvremenost, identitet i dvojnost koju svaki identitet uključuje te paradoks i cikličku narav tijeka povijesti, Borges kroz naizgled nedovršene, trivijalne i povremeno apstraktne, ali neupitno poznate priče ocrtava korake prema kojima čitatelj pleše nošen vlastitom intelektualnom i iskustvenom pozadinom. Isprva kompleksan metaforički labirint pojednostavljuje i poistovjećuje s usmenom, rasterećenom i sažetom komunikacijom svodeći poetiku priča na općepoznate, bazične situacije zagovarajući da je svaka priča u svojoj jezgri identična ispričanim i neispričanim situacijama.
S ciljem konstantnog otkrivanja, narativno hipersloženi Izmišljaji čitatelje vode vrtoglavim svemirom do jedinstvenosti koja prosvjetljuje i na koncu pruža personalizirane odgovore na unutarnje dileme. Iako bogat mističnim elementima modernističkih pravaca, a naročito simbolizmom, Borgesov pripovjedački stil ustvari je samorazumljiv neovisno o čitateljskoj kompetenciji jer odražava autorov stav prema kojemu je pisanje neizbježan i univerzalan čin tako da svi ljudi ne samo da su sposobni pisati iste tekstove, već je taj proces prirodan i očekivan s obzirom na sklonost repeticiji obrazaca.
Ova kratka, ali idejno i strukturno moćna zbirka pisana po uzoru na govornu interpretaciju, a pritom bogata filozofskim i fantastičnim osloncem lako će koketirati s vašim razmišljanjima o smislu života i njegovoj kompleksnosti pokazujući da u moru individualnosti ipak postoje univerzalne jezgre koje vrijede za svakog pojedinca i krajnja su točka spoznaje.
Jorge Luis Borges (1899. – 1986.) bio je popularni argentinski književnik poznat po kratkim pričama, esejima i pjesmama. Odrastao je u Buenos Airesu, a mladost proveo u Ženevi i Španjolskoj gdje se priključio ultraistima, avangardističkoj skupini nazvanoj po časopisu Ultra. To iskustvo prenio je u Buenos Aires te ubrzo stvorio književni krug Florida i pokrenuo niz časopisa: Prisma, Proa, Nosotros, Martín Fierro. Iz tog je razdoblja i prva Borgesova zbirka pjesama Žudnja za Buenos Airesom. Surađivao je na mnogim dnevnim listovima i časopisima u Argentini i bio ravnatelj Nacionalne biblioteke. U četvrtom desetljeću života počeo je gubiti vid pa je počeo ovisiti o čitačima. Posvetio se intelektualnim promišljanjima i pisanju te uspostavio vlastiti sustav vrijednosti: u djelima probleme postavlja i razrješava na razini intelektualne igre i uz pomoć filozofiranja. Njegove najpoznatije priče bave se prirodom, beskrajem, zrcalima, labirintima, stvarnošću te identitetom. Naglasak velikog broja priča je na fantastičnoj radnji, a neka od popularnijih su Babilonska knjižnica, Aleph i Tajno čudo. Proglašen je jednim od najsamosvojnijih autora suvremene svjetske književnosti, a njegova je proza bitno utjecala na svjetsku književnost druge polovice 20. stoljeća.
