Visoke temperature imaju značajan utjecaj na mentalno zdravlje ljudi, posebice onih s već ranije dijagnosticiranim psihičkim stanjima. Vrućina okoline najčešće povećava razinu agresije i nasilja. Kad im je vruće, ljudi postaju razdražljiviji i skloniji sukobima. Dok neki ljudi mogu osjetiti smanjenje tjeskobe tijekom toplijih dana, drugi osjećaju povećanu tjeskobu i nelagodu. Toplinski valovi također mogu pojačati simptome depresije, osobito kod onih koji su već skloni tom stanju, a ekstremna vrućina može dovesti do gubitka energije i smanjene produktivnosti.
Visoka vlaga i temperatura mogu otežati koncentraciju i uzrokovati nesanicu, što dodatno utječe na mentalno zdravlje.
Proteklih 10 godina bile su najtoplije u povijesti. Dok se pripremamo za još jedno vruće ljeto, vrijeme je da poduzmemo korake da se prilagodimo ekstremnoj vrućini.
Potencijal za toplinski stres, toplinsku iscrpljenost i toplinski udar dobro su poznate opasnosti ekstremne vrućine. Međutim, tjelesno zdravlje nije jedini čimbenik koji treba uzeti u obzir – mentalno zdravlje također može biti ugroženo.
Toplina ugrožava pacijente sa shizofrenijom
Tijekom toplinskih valova raste broj prijema u bolnice za mentalno zdravlje.
Mnogi ljudi imaju anegdotalna iskustva neprospavanih noći tijekom vrućih ljetnih mjeseci, ali za one koji žive s mentalnim bolestima, opasnost od ekstremne vrućine je strašnija od iritantnih reakcija na temperaturu.
“Iz mog istraživanja u Phoenixu, Arizona, i rada tijekom ekstremnih vrućina 2021. u Britanskoj Kolumbiji, znam da vrućina pogoršava postojeću mentalnu bolest, povećava vjerojatnost hospitalizacije, pa čak i smrti za osobe sa shizofrenijom”, Peter Crank, asistent profesora geografije , ističe u kolumni za Pix University of Waterloo, Ontario, Kanada.
Odnos između mentalnih poremećaja i temperature tek je nedavno prepoznat.
“Dio mozga koji je najviše pogođen shizofrenijom također sadrži naše termoregulacijske funkcije. To je dio koji nam govori da nam je prevruće i da se počinjemo znojiti ili da nam je prehladno i da moramo drhtati kako bismo ostali topli. Osobe sa shizofrenijom ne mogu tako dobro reagirati na ekstremnu vrućinu kao opća populacija; njihova tijela im ne govore da poduzmu mjere opreza,” objašnjava Peter Crank, dodajući:
“Lijekovi koji se koriste za liječenje shizofrenije također povisuju tjelesnu temperaturu. To znači da su, kada uzimaju lijekove, shizofreničari bliži pragu toplinskog stresa i moždanog udara od opće populacije. Oko tri posto svih hospitalizacija zbog shizofrenije može se pripisati visokoj noćnoj temperaturi”.
Zeleniji gradovi
Iako postoji mnogo različitih čimbenika koji potencijalno mogu pridonijeti mentalnim bolestima, toplina igra sveobuhvatnu ulogu u širokom rasponu problema mentalnog zdravlja.
Uobičajeni prvi korak bio bi omogućiti svim psihijatrijskim pacijentima pristup klimatizaciji. Međutim Krank smatra da postoji bolji način, a to je projektiranje gradova da budu zeleniji.
Postoje mnoge od ranije poznatih prednosti ozelenjavanja gradova. To su smanjenje urbanog toplinskog otoka, poboljšanje kvalitete zraka iu nekim slučajevima povećanje vrijednosti nekretnina. Međutim, postoje i neke dobrobiti za mentalno zdravlje. Urbano zelenilo također je korisno za mentalno zdravlje, uključujući smanjenu depresiju, razdražljivost i agresiju.
Dokazano je da urbane zelene površine poboljšavaju raspoloženje, samopouzdanje i čak ubrzavaju oporavak od bolesti.
“Ekstremne vrućine će se nastaviti, a negativni utjecaji na najugroženije, uključujući i duševno bolesne, mogu se djelomično umanjiti poduzimanjem koraka koji će nam svima biti na korist”, zaključuje Krank.
–
Foto: Freepik, Izvor: Lifestyle.ba
