Gradski ured za zdravstvo Grada Zagreba u suradnji sa Centrom za zdravlje mladih Zagreb pokrenuo je prvu digitalnu platformu za edukaciju mladih i njihovih nastavnika o mentalnom zdravlju. Riječ je o nastavku projekta promicanja važnosti mentalne higijene, razbijanja tabua i otvorene komunikacije s mladima o njihovim osjećajima.
„Digitalna edukativna platforma sastoji se od tri cjeline – Boli me/osjećam, Boli me/Pričamo i Radim na sebi – putem kojih se progovara o aktualnim problemima tijekom odrastanja, mentalnim izazovima i načinima kako prihvatiti valastite emocije te se nositi s novim emotivnima stanjima, pogotovo u vrijeme pandemije“, naglasila je Ivana Portolan Pajić, dr. med., zamjenica pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo.
Na platformi svi zainteresirani mogu započeti edukaciju, odabrati područje vezano uz mentalno zdravlje te pročitati stručne tekstove, pogledati video uratke u kojima se kroz dijalog i učenje, uz podršku edukatora, razgovara o tome kako prepoznati svoje emocije i naučiti se nositi s njima.
Gradski ured za zdravstvo u suradnji s Poliklinikom za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba pokrenuo je i program „Utjecaj modernih tehnologija na mentalno zdravlje mladih“. Korisnici programa, djelatnici stručnih službi i nastavnici odgojno-obrazovnih ustanova, imat će mogućnost educirati se o rizicima i opasnostima suvremenih tehnologija po djecu, steći znanje o sigurnom pristupu suvremenim tehnologija, identificirati rizične čimbenike i znakove za prepoznavanje pojave nasilja putem suvremenih tehnologija.
Vršnjačko nasilje putem modernih tehnologija sve je više prisutno, a klinička praksa i istraživanja pokazuju da ostavlja brojne posljedice po mentalno zdravlje mladih. Koliko su djeca danas u riziku svjedoči i istraživanje Poliklinike za zaštitu djece i mladih te Gradskog ureda za zdravstvo iz 2019. godine koje upućuje da gotovo 60 posto adolescenata prima seksualno sugestivne sadržaje putem poruka, fotografija ili videa. Gotovo svaki peti adolescent imao je spolni odnos pod nagovorom ili prisilom, od čega 5 posto adolescenata to je činilo sa znatno starijom osobom, a 35 % ih je otišlo na susret s nepoznatom osobom.
„Oprez i znanje u području modernih tehnologija su nam saveznici, a provođenje vremena djece iza ekrana također je briga odraslih upravo kao i vrijeme provedeno na igralištu, ulici. Iako se možemo protiviti internetu, biti zagovornici ideje da su moderne tehnologije djecu dovele u opasnost, da su generacije bez mobitela i pristupa internetu puno bolje i zdravije živjele – no i dalje usprkos brojnim argumentima ne možemo osporiti činjenicu da svi odrastamo i živimo u digitalnom dobu. Ništa od navedenoga nas ne amnestira odgovornosti da ih adekvatno i pravovremeno zaštitimo. Uvijek na roditelje apeliramo da se uključe u živote djece iza ekrana, pitaju ih što ih zanima, čime se bave, što doživljavaju, to je put stvaranja odnosa i povjeravanja djeteta kao i pravovremene reakcije ako doživljava nasilje iza ekrana ili ga čini.“, naglasila je prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander, ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Zagreb.
