Bila je čudo od djeteta, miljenica publike, najmlađa glumica, pjevačica i plesačica koja je sa samo pet godina stala na daske HNK. Lea Deutsch, 16-godišnja židovska djevojka umrla je 1943. u stočnom vagonu na putu za Auschwitz.
Prvi “kamen spoticanja” u Zagrebu postavljen je ispred kuće u Gundulićevoj 29 gdje je Lea živjela s obitelji u organizaciji Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust u suradnji sa Židovskom vjerskom zajednicom Bet Israel iz Zagreba i zakladom STIFTUNG – SPUREN. Lein kamen simbolično su postavile dvije učenice Osnovne škole Hugo Kon.
”Za židovski narod sjećanje je neodvojiv dio identiteta i religije. Iz tog razloga Židovska vjerska zajednica Bet Israel angažirala se zajedno s mnogim drugim zaslužnim pojedincima i institucijama da se i u Zagrebu ostvari projekt Stolperstein. U tom kontekstu uloga ”kamena spoticanja” za Leu Deutsch, ali i druge žrtve holokausta u našem gradu, ujedno je i poruka sadašnjim i budućim naraštajima o tome što se događa kada se čovjek sakrije iza ideologije nasilja i smrti izbjegavajući odgovornost za svoje postupke. Lea Deutsch bila je višestruko talentirana mlada umjetnica. Postavljanjem ”kamena spoticanja” ispred zgrade u kojoj je živjela na simboličan način vraćamo je kući iz onog strašnog vagona smrti u kojem je umrla. I zato pored tog mjesta i pločice od mjedi na kojoj je ukratko ispisana njezina sudbina treba zastati barem na trenutak s pijetetom. I pogledati u prošlost da bi znali i umjeli sagraditi bolju i sretniju budućnost za sve ljude”, izjavila je Jasminka Domaš, glasnogovornica Židovske vjerske zajednice Bet Israel.
”Kamen spoticanja” ili ”Stolperstein” mjedena je pločica s natpisom ”Ovdje je živio/živjela”, uz ime žrtve ustaškog i nacističkog režima i sudbinu – u najvećem broju slučajeva deportacija i ubojstvo. Projekt ”Stolperstein” 90-ih godina prošlog stoljeća pokrenuo je njemački umjetnik Gunter Demnig.
”Stolperstein je najjednostavnije opisati u nekoliko riječi: Jedan kamen. Jedno ime. Jedna osoba. Žrtve nacionalsocijalizma i ustaškog režima pretrpjele su sudbinu goru od ubojstva. Tadašnja praksa krvnika bila je oduzeti žrtvama zakonska prava i ljudskost, osuđujući ih i ostavljajući ih da budu uništene, ubijene oduzimajući im dostojanstvo i čovječnost. Postavljanje ”kamena spoticanja” je komemorativni čin koji humanizira žrtvu povezujući je s njenom prošlošću, sudbinom, ali i s njenim domom u sadašnjem vremenu i prostoru”, rekla je Nataša Popović, ravnateljica Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust.
Događanju su prisustvovali ministrica kulture i medija Nina Obuljen Korižnek, rabin Židovske vjerske zajednice Bet Israel Kotel Da-Don, predsjednik koordinacije židovskih općina RH i Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus, njemački veleposlanik Robert Klinke, izraelski veleposlanik Ilan Mor i Jelena Pavičić Vukičević, zamjenica i izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba.
Projekt je realiziran uz podršku Grada Zagreba, Ministarstva kulture i medija i Ministarstva vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke u okviru njemačkog predsjedanja Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust (IHRA-om).
”Svaki je kamen sjećanje i opomena, ali i zalog za buduće generacije da se takva stradavanja u suvremenom, demokratskom društvu više nikada ne smiju ponoviti. U tom kontekstu naša se Vlada jasno i nedvosmisleno opredjeljuje za razvijanje kulture sjećanja i osuđuje zločine počinjene iz mržnje, predrasuda i diskriminacije”, rekla je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Korižnek.
Drugi kamen bit će postavljen u zagrebačkoj Amruševoj 7 gdje je živio Lavoslav Šik, poznati zagrebački pravnik i poduzetnik čiji je život skončan u Jasenovcu. Kamen spoticanja u Amruševoj 8 dobit će i Miroslav Šalom Freiberger, tadašnji zagrebački nadrabin koji je spasio mnoge pripadnike svoje zajednice, a ubijen je u Auschwitzu.
Zahvaljujući „kamenu spoticanja”, u sjećanje se vratilo više od 75 000 žrtava holokausta u 25 zemalja. Ta umjetnička spomen-obilježja ugrađena su u pločnike 2 000 gradova i manjih mjesta. Nakon Rijeke, u kojoj su prve pločice postavljene 2013. godine, Zagreb će do kraja godine dobiti ukupno 20 „kamena spoticanja”. Cilj višegodišnjeg projekta je postaviti kamene žrtvama svih nacionalnosti, vjeroispovijesti i opredjeljenja.
