Posebnost nematerijalne baštine je da ona postoji dok postoje ljudi koji taj oblik baštine žive i prenose s generacije na generaciju. Tako Muzej bećarca postaje živi medij koji prenosi njihove glasove, a istodobno omogućava svakom posjetitelju da pronađe svoj osobni put i inicira se u svijet bećara i bećaruša. O važnosti vokalno – instrumentalnog napjeva bećarca govori i činjenica da je 2011. godine upisan na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne baštine. To je potaknulo nositelja projekta, Grad Pleternicu, da vizionarski zaštiti Muzej bećarca i omogući sve preduvjete za stručan i kreativan doprinos mnogih u ostvarenju njihove vizije.
Muzej bećarca smjestio se u jednoj od rijetkih zgrada u Hrvatskoj namjenski projektiranih za potrebe muzejskog postava, a koju potpisuje Rusan arhitektura. U njemu se doživljaj bećarca prenosi kroz susrete s njegovim ljudima – Šokcima i Šokicama. Ekspertice za muzeologiju, interpretaciju baštine i kulturni turizam – Muze u opsežnoj su muzeološkoj dokumentaciji postavile glavne teme i medije. Angažman Muza na Muzeju bećarca protezao se kroz razdoblje od osam godina, a uključivao je i izradu upravljačkih planova.
„Svim posjetiteljima kroz stalnu izložbu želimo prenijeti ljubav prema bećarcu i njegovoj tradiciji, te ih istodobno pozvati na zabavno istraživanje svojih tradicija i baštinskih identiteta i sredina iz kojih dolaze. Kroz intimna kazivanja bećara i bećaruša u stalnoj izložbi posjetitelji otkrivaju njihove osobne priče o bećarcu i Šokadiji, a kroz interaktivne izloške svi imaju priliku na svoj se način povezati s bogatim sadržajem izložbe. Tako posjetitelji mogu iskusiti prava bećarska nadmetanja i bodriti ih ili svjedočiti jedinstvenom dvoboju bećara Pave i poznatog slavonskog repera Kandžije. U pjevačkom studiju mogu zapjevati bećarce, provjeriti svoje znanje kroz mnoge interaktivne kvizove ili komunicirati s robotom – bećarušom, koja izaziva propitivati kreativnu snagu umjetne inteligencije. Poseban je doživljaj otkrivati „bećarsku kuću slavnih“ Vere Svobode, Marije Pavković – Snaše, Krunoslava Kiće Slabinca, Šime Jovanovca, Zlatka Boureka i najpoznatijeg književnog i filmskog bećara – Đuke Begovića. Doprinos Muzeja bećarca znanstvenoj i stručnoj zajednici temelj je dugoročnom očuvanju autentičnosti baštine bećarca i slavonskih običaja kroz sinergijsko djelovanje i partnerstva .” istaknula je Dragana Lucija Ratković Aydemir, direktorica Muza.
Muzejska je izložba oblikovana u intenzivnoj suradnji s lokalnom zajednicom i kroz interdisciplinarni timski proces. Uz Muze, članovi dizajnerskog koautorskog tima su studio Šesnić&Turković i Clinica studio. Implementaciju je vodila tvrtka AVC, a multimedijalna iskustva producirale su tvrtke Divit i Eltel.
Umjetnička direktorica Muza, Mirna Draženović, glavni ekspert za muzeologiju i razvoj sadržaja u procesu implementacije stalne izložbe, okupila je sjajan tim suradnika iz različitih kreativnih i umjetničkih područja. Od suradnji se ističu produkcijske kuće FADE-in i RESTART, sjajni ilustratori, fotografi, kipari i animatori Miroslav Lešić, Manuel Šumberac, Dragan Kordić, Dijana Mataković, Petra Slobodnjak, Janko Petrović i Stjepko Galović (Kandžija).
“Poruke i vrijednosti muzeološke koncepcije prenesene su u trodimenzionalno iskustvo putem vrhunskog prostornog, grafičkog i multimedijalnog dizajna, a timskim radom vrhunskih profesionalaca stvoreno je jedinstveno okruženje u kojem se skladno pretapaju doprinosi autorskog i produkcijskog tima koji broji preko 200 različitih suradnika i izvođača, pojedinaca, ustanova, tvrtki i udruga. Razvoj sadržaja, u smislu prikupljanja predmeta, produkcije audio i video sadržaja, fotografija, ilustracija i kiparskih radova, pomno je kuriran i proizlazi iz snažne muzeološke koncepcije i dizajnerskih rješenja. ” izjavila je umjetnička direktorica Muza, Mirna Draženović.
U procesu razvoja sadržaja intenzivno se surađivalo s brojnim restauratorima. Preko 200 predmeta prikupljenih iz svih dijelova Šokadije, pa i Mađarske, restaurirani su i stručno pripremljeni za izlaganje. Bliska suradnja ostvarena je s više od 20 KUD-ova te brojim istaknutim pojedincima iz lokalnih zajednica. U radu s lokalnim nositeljima baštine bećarca ključan je doprinos naše stručne suradnice Marije Gačić, vrsne etnologinje i strastvene bećaruše posvećene očuvanju srca Šokadije. Doprinos stalnoj muzejskoj izložbi dale su i nacionalne kuće ustupanjem raznovrsnog video i audio materijala: Zagreb film, HRT, Nova TV, ZAMP, Vinkovačka TV i Croatia Records.
Produkcija sadržaja uključivala je sakupljanje i prevođenje na engleski jezik preko 400 bećaraca, produkciju 50 video snimaka, izradu preko 200 ilustracija i fotografija, prikupljanje 200 originalnih muzejskih predmeta u tek nekoliko mjeseci. Sve to ukazuje da se radi o jednoj od najkompleksnijih implementacija stalnih muzejskih postava u Hrvatskoj i jedinstvenom stalnom postavu koji opsežno dokumentira i interpretira jedan baštinski fenomen i ljude koji su s njime neodvojivo povezani.
Muzej bećarca put je do srca Slavonije. Kroz izložbe i brojne programe upoznajte i doživite ljude i običaje koji će vas trajno inspirirati.
