Dalmatinski, drniški, istarski, krčki? Koji je pršut ove godine šampion doznat će se u splitskom hotelu Park u petak, 22. travnja, prvog dana najveće manifestacije posvećene vrhunskoj hrvatskoj deliciji. Osmo izdanje Dana hrvatskog pršuta vraća se u grad Split, odakle je sve 2015. krenulo. Manifestacija svake godine seli u drugi grad i promovira isključivo certificirane pršute, odnosno samo one koji su zaštićeni na razini Europske unije.
Da je riječ o vrhunskoj kvaliteti uvjerit će se svi koji u subotu, 23. travnja, dođu na Prokurative. Tamo će desetak nagrađenih proizvođača pršuta od 9 do 14 sati po promotivnim cijenama prodavati proizvode.
„I ove godine idemo po već provjerenom i uspješnom konceptu. Prvog dana našeg događanja održavaju se radionice i okrugli stolovi namijenjeni isključivo proizvođačima i njihovim uzvanicima i proglašava se šampion manifestacije koja je natjecateljskog karaktera. Naime, svake godine proizvođači certificiranog, odnosno zaštićenog, pršuta uoči manifestacije šalju svoje najbolje uzorke na ocjenjivanje i s nestrpljenjem očekuju rezultate“, ističe Ante Madir, izvršni direktor klastera „Hrvatskog pršuta“.
Klaster je organizator ove dvodnevne manifestacije i okuplja dvadesetak najpoznatijih proizvođača zaštićenog hrvatskog pršuta od Istre do juga Dalmacije, od velikih tvrtki do malih obiteljskih pršutana.
Podsjetimo, Hrvatska ima čak četiri pršuta s EU zaštitom – krčki, drniški i dalmatinski s oznakom zaštićenog geografskog porijekla, a istarski s oznakom zaštićenog izvornog porijekla. Riječ je o premium proizvodima iznimne teksture i vrhunskog okusa i što je najvažnije nemaju nikakvih aditiva, a jedini im je konzervans morska sol.
„Brojke najbolje govore o kakvoj je deliciji riječ. U Hrvatskoj pojedemo dvostruko više pršuta nego što ga proizvedemo. Prošle smo godine proizveli oko 480 tisuća komada pršuta, a pojelo se oko 900 tisuća komada. Drugim riječima, pojedemo jednako domaćeg i uvoznog pršuta. Za usporedbu prije petnaestak godina domaći pršut bio je zastupljen na tržištu sa svega deset posto. No, moram naglasiti da se kod uvoznih proizvoda u većini slučajeva ne radi o pršutu nego o osušenom svinjskom butu koji u proces proizvodnje ulazi bez kosti i prodaje se u vremenu ispod šest mjeseci starosti“, poručuje Madir.
