Postoji uska povezanost između sluha i kognitivnog zdravlja – što skrb o sluhu čini još važnijom. Stručnjaci za slušnu akustiku u Neurothu na to posebno žele upozoriti povodom Svjetskog dana Alzheimerove bolesti (21. rujna) i Svjetskog dana mentalnog zdravlja (10. listopada). U Europi trenutačno oko 196 milijuna ljudi živi s nekim oblikom oštećenja sluha – a do 2050. taj će broj narasti na oko 236 milijuna. To može imati snažan utjecaj i na osobno mentalno i kognitivno zdravlje. Nije slučajno da se neliječeni gubitak sluha smatra jednim od najvećih promjenjivih čimbenika rizika za demenciju.
Slušanje kao ključ mentalne kondicije
„Osobe koje imaju gubitak sluha često se povlače iz društva i više ne sudjeluju aktivno u svakodnevnom životu“, kaže Dejan Brdarić, mentor akustičar iz tvrtke Neuroth. „Naš mozak može izgubiti sposobnost obrade zvukova ili govora. Manje slušnih podražaja i društvena izolacija smanjuju kognitivne rezerve mozga.“ Neliječeni gubitak sluha može utjecati na mentalno blagostanje u bilo kojoj životnoj dobi. „Gubitak sluha ne pogađa samo sluh, nego i cijelu mentalnu i emocionalnu ravnotežu“, objašnjava stručnjak za sluh. I djeca i odrasli, primjerice, mogu pokazivati veću razdražljivost, tjeskobu, sklonost povlačenju ili depresivne simptome. Prema istraživanju „EuroTrak Njemačka 2022.“, 34 posto osoba s gubitkom sluha gubitak sluha izravno povezuje s depresijom.
Gubitak sluha kao čimbenik rizika za demenciju
„The Lancet Commission“ (2020.) navodi gubitak sluha kao jedan od najvažnijih promjenjivih čimbenika rizika za demenciju. Studije pokazuju da se kod osoba s neliječenim gubitkom sluha dijagnoza demencije u prosjeku postavlja dvije godine nakon pojave prvih simptoma. Kod osoba koje koriste slušna pomagala, taj se period produžuje na prosječno četiri godine.
Održavanje dobrog sluha stoga je presudan čimbenik za produženje zdravog životnog vijeka i prevenciju bolesti poput demencije i depresije. Profesionalno testiranje sluha uvijek je prvi korak prema boljem slušanju i jačoj kognitivnoj kondiciji.
Pravovremena skrb o sluhu je važna
„Što se ranije otkrije gubitak sluha, to je bolje za naš mozak. Individualno prilagođena slušna pomagala potiču mentalne sposobnosti, poboljšavaju razumijevanje govora u složenim okruženjima i podupiru društvenu interakciju“, kaže stručnjak za slušna pomagala Neurotha Dejan Brdarić. U testiranjima, korisnici modernih slušnih sustava pokazuju slične rezultate pamćenja kao i osobe bez gubitka sluha. Moderna slušna pomagala nisu samo tehnička pomagala, već ključ komunikacije, interakcije i društvenog sudjelovanja. Međutim, sluh je uvijek vrlo subjektivan. „Svaka osoba čuje drugačije. Za nekoga je buka u kafiću ugodan zvuk, dok je za drugoga to iritantna kakofonija glasova. Mnogo toga zapravo se događa u umu. Zato se u skrbi o sluhu uvijek moraju uzeti u obzir fiziološki, emocionalni i kognitivni čimbenici.“
Pozitivni učinci dobrog sluha:
• Slušanje olakšava razgovor i jača društvene odnose.
• Jasna i razumljiva komunikacija smanjuje mentalni stres.
• Aktivna akustična percepcija održava mozak u formi.
• Samopouzdanje i radost života rastu kada se može aktivno sudjelovati u svakodnevici.
Zdravstveni savjet: redovito testirajte sluh
Kako biste smanjili rizik od demencije ili depresije, stručnjaci preporučuju redovito testiranje sluha radi pravodobnog otkrivanja promjena u sposobnosti sluha. U Neurothu možete u svakom trenutku besplatno obaviti profesionalno testiranje sluha – prvi korak prema boljem slušanju. Više informacija dostupno je na: www.neuroth.com ili na besplatan telefonski broj 0800 303 302
