Dobro je poznato da određene navike, poput pušenja ili prekomjerne konzumacije alkohola, s vremenom mogu oštetiti naše srce. No, brojne svakodnevne navike o kojima baš i ne razmišljamo – koliko često peremo zube, koliko kave pijemo – također mogu utjecati na naše zdravlje srca. Sve što radimo, jedemo i pijemo može značajno utjecati na naš krvni tlak, kolesterol i otkucaje srca, a u konačnici i na cjelokupni rad srca.
Stoga su kardiolozi dr. Daniel Edmundovič i dr. Rigved Tadvalkar izdvojili nekoliko svakodnevnih navika koje mogu pridonijeti srčanim problemima.
Ekstremne dijete ili izbacivanje određenih makronutrijenata
Kardiolog Edmundović tvrdi da ljudi često misle da se hrane zdravo i uravnoteženo, a zapravo sami sebi stvaraju srčane probleme.
Na primjer, susreo se s ljudima koji su slijedili dijetu s niskim kolesterolom i izbjegavali zdrave masnoće, važan makronutrijent. Tada mogu konzumirati previše ugljikohidrata. Iako ovakva prehrana ne bi trebala uzrokovati porast razine kolesterola, može dovesti do debljanja i opteretiti sustav koji regulira šećer i sustav koji regulira dijabetes, kaže kardiolog.
Ekstremne dijete mogu opteretiti i kardiovaskularni sustav, a istraživanja su pokazala da nagle i ekstremne promjene u prehrambenim navikama mogu dovesti do pogoršanja rada srca.
“Ići iz jedne krajnosti u drugu stvarno ne pomaže”, rekao je Edmundović za HuffPost.
Loše zdravlje zuba
Problemi sa zubima mogu povećati rizik od bakterijskih infekcija u krvotoku. Prema kardiologu Tadvalkaru, bakterije iz usta lako ulaze u krv. Nedavne studije pokazale su da redovito čišćenje zuba poboljšava zdravlje srca.
Liječnik ističe da je poznato da gingivitis i loše oralno zdravlje uzrokuju upalno stanje koje može pogoršati srčane probleme, poput visokog kolesterola ili plaka u arterijama.
„Važna je dobra oralna higijena. Ne možemo sa 100-postotnom sigurnošću tvrditi da svakodnevno pranje zuba i čišćenje zubnim koncem sprječava srčani udar, ali može povećati sklonost osobe ako već ima druge standardne čimbenike rizika”, napominje Edmundović.
Previše kofeina
Kava (s kofeinom) općenito je sigurna za srce. Istraživanja pokazuju da ispijanje dvije šalice kave dnevno ima najveće kardiovaskularne dobrobiti. Međutim, previše kave može imati negativan učinak jer može ubrzati rad srca, uzrokovati ubrzani rad srca, suziti krvne žile i povećati krvni tlak. Ako je osoba sklona poremećajima srčanog ritma, velike doze kofeina to mogu uzrokovati, upozorava Tadvalkar.
Kofein se smatra sigurnim do 300 do 400 miligrama, nakon čega može izazvati niz negativnih učinaka.
“Ne povezujemo često kolesterol s kavom, ali filtrirana kava sadrži manje lošeg kolesterola nego manje filtrirana kava”, kaže Tadvalkar. Općenito, što je kava tamnija, to je zdravija za tijelo.
Nekontrolirani stres
Kada je tjelesni sustav borbe ili bijega kronično aktiviran, to može uzrokovati upalu u tijelu i produženo otpuštanje hormona stresa poput adrenalina. Prema Tadwalkaru, ti čimbenici zajedno mogu uzrokovati fiziološke promjene u tijelu, uključujući visoki krvni tlak, visok kolesterol, pretilost, inzulinsku rezistenciju i poremećaje srčanog ritma.
Kronični stres također može povećati rizik od stvaranja krvnih ugrušaka u cijelom tijelu. Ako se ugrušak stvori u arteriji koja je već sužena, može izazvati srčani udar.
“Zato ljudi koji su pod velikim kroničnim stresom često imaju srčani udar”, objašnjava Tadwalkar.
Okidači stresa su posvuda oko nas i može biti teško izbjeći ih. Budući da ovi okidači neće nestati, ključno je naučiti kako učinkovito upravljati stresom, kaže Tadvalkar.
Preporuča aktivnosti za oslobađanje od stresa poput meditacije, joge, tjelovježbe i drugih zabavnih hobija.
Previše ili premalo sna
Većina ljudi treba otprilike sedam do osam sati sna po noći; previše ili premalo sna može pridonijeti kardiovaskularnim problemima, uključujući srčani i moždani udar.
No, nije važna samo količina sna, već i kvaliteta. Visokokvalitetan obnavljajući san ključan je za održavanje zdravog srca. Loša kvaliteta sna povezana je s visokim krvnim tlakom, povišenim kolesterolom i aterosklerozom.
“Želimo da ljudi dobro spavaju i da tijekom očekivanog trajanja stvarno zaštite svoje srce“, zaključio je Tadwalkar.
.
Foto: Unsplash