Mitovi o zdravoj prehrani kojih se ljudi drže

kalorija

Kao i kod kalorija, niska masnoća nije nužno bolja od punomasne, masnoće su nam potrebne da bismo se osjećali siti i bolje apsorbirali vitamine.

Odabir opcija s najnižim mogućim sadržajem kalorija obično će vas ostaviti gladnima i nezadovoljnima, što će vas na kraju dovesti do prejedanja. Osim toga, nedovoljan unos kalorija može dugoročno imati negativan učinak jer može smanjiti brzinu vašeg metabolizma. Neka visokokalorična hrana s visokim udjelom masti, poput orašastih plodova, avokada i ulja, puna je hranjivih tvari.

Prirodni šećer je zdraviji od konzumnog šećera

Med i javorov sirup mogu imati antioksidativna, antimikrobna i protuupalna svojstva. Ali kako to točno utječe na naše zdravlje ostaje nepoznato. Međutim, dokazano je da ‘prirodni’ šećeri imaju iste kalorije kao i konzumni šećer i praktički isti učinak na našu krv.

Uostalom, vaše tijelo svu tu hranu probavlja i tretira kao šećer. Previše šećera bilo koje vrste je loše za vas i može povećati rizik od debljanja, što dovodi do dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, raka, metaboličkih poremećaja, depresije i kognitivnih oštećenja.

Umjesto da se brinete kakav šećer odabrati, savjetuje se da odaberete ono što volite, ali da ga unosite umjereno. American Heart Association ne preporučuje više od 6 žličica šećera dnevno za žene i 9 žličica za muškarce.

Morska sol je ‘ljekovita’

Slično kao i šećeri, morska sol, himalajska sol i kuhinjska sol su sve u konačnici sol, sadrže otprilike 40 posto natrija, spoja koji utječe na naš krvni tlak.

Morska sol je minimalno obrađena i može sadržavati male količine magnezija, kalcija i kalija. S druge strane, kuhinjska sol se prerađuje kako bi se uklonile nečistoće i obično joj se dodaje jod za zdravlje štitnjače.

Ali sve dok je vaša prehrana dobro uravnotežena, nema potrebe unositi minerale iz morske soli.

Pretjerana konzumacija natrija povezana je s visokim krvnim tlakom i drugim zdravstvenim problemima, stoga je važno ograničiti ukupni unos natrija bez obzira na vrstu soli koja se koristi.

Ne smijete jesti više od dva jaja dnevno

Još jedna zabluda je da su jaja loša za vas i da će povisiti vaš kolesterol. Zbog sadržaja kolesterola, jaja su dugo bila predmet žustrih rasprava o njihovoj ulozi u izazivanju srčanih problema. Ali znanstvenici kažu da to nije važno. Studije pokazuju da kolesterol u jajima ne podiže razinu kolesterola kao neke druge namirnice, poput one s visokim udjelom zasićenih masti.

Jaja mogu biti dio zdrave prehrane i potiču održavanje mišića, opće dobrobiti, pomažu u zadovoljavanju dnevnih potreba za proteinima i svestrani su izvor proteina koji se može dodati mnogim različitim obrocima.

Nemojte jesti ništa nakon 18:00

Energija je energija bez obzira kada je potrošena. Dakle, ljudi koji vježbaju kasno tijekom dana, na primjer, trebaju nešto nakon treninga za oporavak i rast mišića. A ljudi koji rade u noćnim smjenama morat će jesti budni.

Studije su pokazale da potencijalno debljanje nije uzrokovano time kada jedete, već time što jedete. Međutim, jesti više ranije tijekom dana može pomoći u kontroli gladi kasnije i spriječiti vas od prejedanja.

Preskočite doručak i pijete kavu da biste izbjegli pretilost

Većina nas se oslanja na jutarnju kavu. Ali nije zamjena za obrok ili doručak. Dok šalica kave može biti bogata antioksidansima, ona sadrži samo oko 5 kalorija i nema proteina, masti ili ugljikohidrata.

Iako neke kave sadrže proteine i masnoće iz mlijeka, neće ostaviti osjećaj sitosti i energije na isti način kao uobičajeni doručak. Nutricionisti također upozoravaju da je kava kisela i stoga žilava na prazan želudac.

Držite se samo svježih proizvoda

Neki ljudi misle da biste se trebali držati samo svježih proizvoda kada kupujete hranu, ali to je zapravo “štetan” mit. Smrznuto voće, povrće i plodovi mora, konzervirani grah, voće i povrće, kao i sušeni grah, cjelovite žitarice, orašasti plodovi, sjemenke i začini su nutritivno bogate namirnice. Samo zato što je nešto smrznuto ne znači da je lošije od svježeg, kažu stručnjaci.

Zapravo, smrznuto voće i povrće može sadržavati veće razine hranjivih tvari, objašnjavaju britanski nutricionisti. To je zato što se zamrzavaju na vrhuncu, odmah nakon berbe. Podvrgavaju se minimalnoj obradi prije zamrzavanja, što znači da zadržavaju mnogo svojih hranjivih tvari.

Nasuprot tome, svježi proizvodi mogu biti u supermarketu danima ili tjednima nakon što su ubrani. To znači da su možda izgubili više hranjivih tvari do trenutka kada su konzumirani, izvještava Steele.

Foto: Freepik