Pripovijedanje je moćan alat u odgoju i obrazovanju djece, no mobiteli i suvremeni stil života sve ga više istiskuju iz svakodnevice. Odgojitelji, učitelji, profesori te mnogi drugi koji rade s djecom, pripovijedanju žele vratiti mjesto koje mu pripada. Zbog toga pronalaze načine kako pripovijedanje približiti novim generacijama.
Blaženka Mavrić Vadlja, bibliotekarka, dramska pedagoginja i profesorica hrvatskog jezika i pedagogije, zaslužna je procvat kamišibaja u Samoboru. U Gradskoj knjižnici Samobor održava predstave tog tradicionalnog japanskog kazališta.
„Kamišibaj dolazi od riječi kami – papir i šibaj – gledalište ili kazalište. Radi se o vještini pripovijedanja pomoću slika na maloj drvenoj pozornici butaju. Početkom prošloga stoljeća u Japanu su pripovjedači biciklom putovali iz sela u selo, vozili butaj, prodavali ručno izrađene slatkiše i djeci pripovijedali priče. Kamišibaj ima brojne pozitivne učinke, a neki od njih su: razvija jezične i komunikacijske vještine, potiče kreativnost i stvaralački potencijal djece, pomaže u savladavanju straha od javnog govorenja, razvija vještinu aktivnog slušanja te djecu motivira na čitanje“, kazala je Blaženka Mavrić Vadlja.
Ističe da djeci treba pripovijedati te ih poticati na pripovijedanje od najranije dobi. Pripovijedanje im razvija kulturu govorenja te predčitalačke vještine.
„Pripovijedanje stvara trenutke empatičnosti i zajedništva, pozornog slušanja, razumijevanja i utjehe. Djeca trebaju priče pomoću kojih će svijet objasniti sebi, ali i sami sebe bolje razumjeti. Pripovijedanje nudi korijene i sigurnost, stabilnost i snagu tijekom odrastanja“, ističe Blaženka Mavrić Vadlja.
Vrijednosti kamišibaja i pripovijedanja općenito svjesna je njezina sugrađanka dr. sc. Branka Novosel, vodeća hrvatska stručnjakinja za neuroedukaciju. Zbog toga je tehniku kamišibaja uključila u razvoj novog edukativnog programa Mali divovi.
„Danas nam je znanje iz cijeloga svijeta nadohvat ruke. Sjajno je moći djeci u Hrvatskoj omogućiti da se razvijaju pomoću drevnih tehnika iz Japana i suvremenih s prestižnih svjetskih sveučilišta, primjerice s Oxforda. Na nama odraslima je izabrati najbolje od tih tehnika i uključiti ih u svakodnevicu djece. Budući da se danas mnoga djeca suočavaju s logopedskim problemima, kamišibaj nam je dao način na koji kroz Male divove djecu potičemo na pripovijedanje. Slike djeci daju uvod u priču koju oni intuitivno nadograđuju. Mali divovi svojim su edukativnim sadržajima, naime, usmjereni na tri područja koja su djeci predškolske dobi bitna za školu i život: jezik i govor, predmatematičke vještine i emocionalnu inteligenciju“, rekla je dr. sc. Branka Novosel.
Blaženka Mavrić Vadlja predstave i radionice kamišibaja održava u knjižnicama i školama. Sudjeluje i u Festivalu kamišibaj kazališta Priče iz(van) okvira u Etnografskom muzeju u Zagrebu.
