Dalmatinske delicije u kojima ćemo uživati u siječnju  

dalmatinske delicije

Bogatstvo prirode juga Dalmacije donosi nam jedinstvene delicije u kojima uživamo cijelu godinu. Iako je siječanj i vrhunac je zime Jadransko more i Dalmatinski krš ostavili su nam sve što je potrebno za lagano post blagdansko gastro uživanje. Malostonska obitelj Šare i zagrebački restoran Bota Šare donose nam priče koje na jedinstven način sljubljuju gastronomiju, obitelj i tradiciju. Predstavljamo tri delicije kao i recepte koje možete pripremiti kod kuće. 

300 stabala maslina najvrjednija je djedovina obitelji Šare u malostonskom zaljevu. Maslinici su ostavština djeda koji je na svoje unuke prenio znanje i ljubav kako prema moru tako i prema polju, a njegov recept za tučene masline danas je neizostavna delicija u Bota Šare restoranima. Branje maslina važan je ritual svake dalmatinske obitelji, ali istovremeno težak i mukotrpan posao. Svi ga u početku žele izbjeći, ali na kraju se svi vesele i ponose odrađenim poslom. Osim što se pripremi godišnja zaliha maslinovog ulja, pojedinci si svojim doprinosom tijekom berbe određuju status i priznanje te posebne benefite od cijele obitelji dok god ih netko ne pretekne. Istovremeno branje maslina je obiteljsko okupljanje, gozba i druženje koje povezuju mlade i stare, rodbinu i prijatelje. Prošlogodišnja berba bila je nešto škrtija nego prijašnjih godina, ali sasvim dovoljna da se pripremi ukusna zimnica, recept donosimo u nastavku.

Dalmatinske delicije – tučene masline

TUČENE MASLINE
Sastojci:
-zelene masline 1 kg
-sol 5 dkg
-divlji komorač 5 grančica

Priprema:
Ubrane zelene masline natući (lagano svaku udariti drvenim batom da napukne). Potopiti ih u vodu 21 dan, svaki dan mijenjati vodu. Nakon 21 dan masline zapariti (preliti ih prokuhanom vodom u koju ste predhodno dodali sol i cvjetove divljeg komorača). Nakon hlađenja masline skupa sa začinjenom vodom i cvjetovima spremiti u prethodno sterilizirane staklene posude te dobro zatvoriti. Prilikom konzumiranja najbolje ih je začini maslinovim uljem i domaćim vinskim octom.

S druge strane, kad nije sezona lokalci svoju svakodnevnicu žive u slow living ritmu. Lignjolov je aktivnost koja se njeguje kroz jesenske i zimske mjesece kad se lignje primiču obali iz dubljeg otvorenog mora. Natjecanja u lignjolovu održavaju se skoro u svakom dalmatinskom malom mistu. Već je svima poznato da su peškafondo lignji najukusniji. Naime, lignji ulovljeni na (peškafondo-varalicu za lignjolov koja se sastoji od olova koje ima oblik ribice te se na kraju nalazi krunica od igala) imaju najbolji okus jer se za razliku od koćarske lignje ovaj glavonožac ne mrcvari prilikom ulova te se sačuva kvaliteta mesa. Lignje odlično podnose duboko zamrzavanje stoga ih možete pohraniti u zamrzivač i jesti tijekom cijele zime. Lov na lignje zadnjih je godina mnogima oblik terapije i odmora od modernih tehnologija i užurbanog života. Lagano povlačenje varalice, koje može potrajati satima, ima blagotvoran učinak na duh i tijelo. Vještina lova na lignje stječe se godinama, a prenosi se s koljena na koljeno. Najbolje poste za lov čuvaju se kao najveća tajna.

Dalmatinske delicije – podušene lignje

PODUŠENE LIGNJE
Sastojci:
-lignje 1kg
-maslinovo ulje 0.5 dcl
-luk 20 dkg
-2 režnja češnjaka
-Riblja juha 3 dcl
-stonska sol po želji
-papar po želji
-lovor 1 list
-vrisak grančica
-plavac mali Pelješki 1.5 dcl
-grožđe 10 dkg
-tučene masline 10 dkg

Priprema:
Luk narezati na ploške te propirjati na ulju. Kada je luk dobio zlatno žutu boju dodati češnjak, zatim posoliti i dodati primorski vrisak, lovor, papar te zaliti crnim vinom i ribljom juhom, dodati prethodno očišćene lignje i kuhati pola sata. Pred kraj dodati grožđe i masline.

Treća poslastica i neizostavan dio svake ozbiljne zimnice je marmelada ona pripremljena od dunja glasi za najbolju. Dunje nisu samo ukrasno voće primamljive fluorescentne zelene boje, već mogu poslužiti kao ukusan i zdrav desert. Simbol su ljubavi, sreće, plodnosti, pameti, ljepote i neprolaznosti. Marmelada se izvorno pripremala od dunja te je i sam naziv potekao od portugalske riječi za dunju-marmelo. Dunja iako bliski srodnik jabuke i kruške sirova nije pretjerano privlačna zbog svoje trpkosti dok se prilikom termičke obrade oslobađaju bogati okusi i mirisi ovog izuzetnog voća. Narodna medicina tvrdi da je kod dunje ljekovit i plod i list i sjeme te da ima antibakterijska svojstva i jake zalihe c vitamina, također blagotvorno djeluje na probavni sustav.

Dalmatinske delicije – Marmelada od dunja

MARMELADA OD DUNJA
Sastojci:
-očišćene dunje 1 kg
-sok 1 limuna
-šećer 0.5 kg
-voda 0,5 l

Priprema:
Dunje dobro oprati i narezati na komadiće, staviti kuhati u vodu te dodati šećer i limunov sok. Kad uzavre kuhati još 1 sat na laganoj vatri, zatim propasirati te vratiti kuhati još pola sata. Tegle i poklopce sterilizirati, zatim napuniti marmeladom i dobro zatvoriti.