Bor je rijetko kada božićno drvce, iglice su zapravo listovi prilagođeni boljem skladištenju vlage, a smola je dragocjen proizvod crnogorice koji se, među ostalim, koristi pri izradi parfema. Neke su to od zanimljivih činjenica koje su osnovnoškolci, polaznici besplatnih STEM radionica u udruzi za promicanje biologije i srodnih znanosti Bioteka, doznali tijekom radionice o crnogorici.
Pod ručna povećala i digitalne lupe stavili su grančice najčešćih crnogoričnih stabala u Hrvatskoj – bora, smreke i jele.
„Kad pogledate ove vrste biljaka, vidjet ćete da sve one umjesto listova, imaju iglice. Bor ima najduže iglice, smrekine iglice su oblije, a jeline plosnatije. Jela s donje strane svojih iglica ima dvije bijele prugice i tako najlakše možete razlikovati ove veoma česte vrste crnogorice“, objasnile su djeci edukatorice Bioteke.
Polaznicima radionice bilo je izuzetno zanimljivo proučavati i uspoređivati uvećane iglice i češere crnogoričnih stabala. To im je dalo uvid u način na koji iglice bolje skladište vodu od listova. Doznali su i kako se u češerima razvija sjeme. U istraživanju im nije smetala ni smola koja im se lijepila za prste. Uživali su u njezinu mirisu zbog kojeg se koristi pri izradi parfema.
Osnovnoškolci su osvijestili da mnogi u blagdansko doba sva piramidalna crnogorična drvca nazivaju borom, no nakon provedenog istraživanja jasno im je da će na Badnjak najvjerojatnije kititi jelu ili smreku.
Besplatne STEM radionice u udruzi Bioteka tijekom ove školske godine u Zagrebu pohađa 50 darovitih i socijalno ugroženih osnovnoškolaca. Radionice pokrivaju četiri glavne discipline koje čine akronim STEM: prirodne znanosti, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku.
Radionice se organiziraju u sklopu projekta „Razvoj mreže STEM ambasadora“. Riječ je o projektu jačanja kapaciteta, znanja i vještina te međusektorske suradnje organizacija civilnog društva i obrazovnih institucija za provedbu programa popularizacije STEM-a u Hrvatskoj. Provodi ga Bioteka u suradnji s Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu te udrugama Astronomsko društvo Višnjan, FabLabhr.NET i DOOR. Projekt ukupne vrijednosti 2.829.663,79 kn sufinancirala je s 2.405.214,22 kn Europska unija iz Europskog socijalnog fonda, što čini 85 % ukupne vrijednosti projekta, a 15 % ukupne vrijednosti (424.449,57 kn) sufinancirano je iz Državnog proračuna.
