Hrvatski školski muzej organizator je izložbe „Stoljeće djeteta u Hrvatskoj : djetinjstvo i školovanje u 20. stoljeću“ koja je otvorena u subotu 21. prosinca 2019. godine u prostorima muzeja. Projekt „Stoljeće djeteta u Hrvatskoj“, započet u siječnju 2019., ostvarili su djelatnici Hrvatskog školskog muzeja, koncepciju izložbe potpisuju Štefka Batinić, Sonja Gaćina Škalamera i Elizabeta Serdar, a autori tekstova kataloga su Lea Bakić, Štefka Batinić, Marijana Bračić, Ivana Dumbović Žužić, Dubravka Galoić Kahlina, Jelena Miholić Madunović, Dubravka Miljković, Sanja Nekić, Elizabeta Serdar, Filip Sunđi i Gordana Vnuk. Za vizualni identitet i likovni postav izložbe zaslužni su Bachrach & Krištofić. Svečanom otvorenju, uz recitacije o djetinjstvu u interpretaciji gimnazijalca Lava Novosela, nazočili su brojni gosti. Uz prigodne govore gospođe dr. sc. Štefke Batinić, ravnateljice Hrvatskog školskog muzeja, dizajnerice gospođe Sanje Bachrach Krištofić prisutnima se obratila gospođa mr. sc. Katarina Milković, prof., izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba gospodina Milana Bandića koja je i otvorila izložbu. Izložba ostaje otvorena do 31. kolovoza 2019. godine.
Dinamično 20. stoljeće bilo je doba ekstrema, sa svojim vrtoglavim i rastrganim godinama, velikim ratovima i olovnim vremenima, sa svojim znanstvenim i tehnološkim dostignućima, sa snovima o stvaranju novoga čovjeka i bolje budućnosti, bilo je i stoljeće djeteta, u kojem se rastakala stara i stvarala nova predodžba o djetetu. „Stara“ pedagogija naglašavala je inferiornost djeteta, dok nova ističe njegove potencijale. Postupno je tekao proces udaljavanja od prosvjetiteljske slike djeteta kao adresata odgojnoga djelovanja kompetentnih odraslih u korist romantične slike djeteta i poštovanja djetinjstva kao specifične razvojne faze. Izložbom i katalogom „Stoljeće djeteta u Hrvatskoj: djetinjstvo i školovanje u 20 stoljeću“ željeli smo u osnovnim crtama prikazati različite aspekte djetinjstva i školovanja te općenito dječje kulture u 20. stoljeću. Roditeljski dom i roditeljski odgoj oblikuju djetetovu temeljnu sliku o samome sebi. Razvojem društva sve je više djece i u sve ranijoj dobi bilo obuhvaćeno organiziranim oblicima ranoga odgoja. Pravi „korak u javni život“ za dijete je bio polazak u školu. Unatoč brojnim kritikama koje je škola kao institucija doživjela u 20. stoljeću – od toga da ubija duše učenika do toga da proždire djetinjstvo i mladost – ona je ostala postojana u svojoj funkciji, nesklona brzim promjenama i u svojoj biti nesklona djetetu. U pripremi ove izložbe pokrenuta je akcija „Slatko sjećanje na djetinjstvo“, u kojoj je sudjelovao veliki broj građana koji su muzeju darovali preko 3500 različitih predmeta iz djetinjstva poput igračaka, školskih dokumenata, fotografija, spomenara, školskih torbi i pernica, slikovnica i ostale građe od kojih će jedan dio biti prikazan na izložbi.
Cilj projekta „Stoljeće djeteta u Hrvatskoj“ je predstaviti publici građu Hrvatskoga školskog muzeja (1901.) koja govori o povijesti djetinjstva i kontekstu odrastanja u 20. stoljeću uz što će se organizirati i popratne aktivnosti poput radionica i predavanja.
