Legalizacija kanabisa u medicinske svrhe nije zeleno svjetlo konzumaciji kanabisa u rekreativne svrhe

U organizaciji Grada Zagreba, Gradskog ureda za zdravstvo i Klinike za psihijatriju Vrapče održan je okrugli stol provokativnog naziva „Kanabis – dobivamo ili gubimo?“. Na okruglom stolu raspravljalo se o posljedicama izmjena i dopuna Zakona o suzbijanju zlouporabe droga zahvaljujući kojima je omogućen uzgoj i proizvodnja konoplje u medicinske svrhe. Istovremeno, poslana je nedvosmislena poruka o štetnosti konzumacije kanabisa u bilo koje druge svrhe.
Važno je jasno i nedvosmisleno razdvojiti uporabu konoplje u medicinske svrhe od one u rekreativne svrhe. Kao liječnik koji se petnaest godina bavi borbom protiv ovisnosti, znam kako je najčešća ulazna droga za većinu najtežih ovisnika upravo marihuana te kako ona ima brojne štetne posljedice po ljudsku psihu, osobito kod mladih. Javnozdravstveni interesi moraju biti prije bilo kakvih gospodarskih interesa. Moćna duhanska industrija jedan je od glavnih zagovornika legalizacije kanabisa. Dovoljno opterećenje našem društvu jesu već dvije ‘legalizirane’ droge – alkohol i duhan“, naglasio je dr.sc. Ivan Ćelić, psihijatar u Klinici za psihijatriju Vrapče i predsjednik Povjerenstva Grada Zagreba za prevenciju i suzbijanje zlouporabe droga i drugih ovisnosti.

Stručnjaci na okruglom stolu složili su se da terapeutski aspekt konoplje ne treba sporiti, ali istovremeno treba uzeti u obzir da je marihuana psihoaktivna supstanca koja mijenja ljudsko ponašanje.
Mi se u Klinici za psihijatriju Vrapče susrećemo s mnogo slučajeva mladih ljudi koji su završili na hitnim psihijatrijskim prijemima nakon pretjerane konzumacije marihuane, što se ponekad manifestiralo psihotičnim epizodama popraćenim halucinacijama. Indijska konoplja sadrži psihoaktivnu tvar THC koja ubrzano prolazi iz pluća u krvotok te dolazi do mozga i modificira ljudsko ponašanje. Vrlo je važno naglasiti kako konoplja nije čudotvorni lijek koji liječi sve bolesti, nego pripravak za ublažavanje simptoma određenih bolesti. Za to postoje dokazi koje ne možemo i ne smijemo negirati. S druge strane, neophodno je organizirati preventivne edukativne programe, osobito za mlade ljude, kako bi se naglasile štetne posljedice konzumiranja marihuane“, nadodao je psihijatar Ivan Ćelić.

Zahvaljujući radu Povjerenstva za primjenu konoplje u medicinske svrhe, još od 2015. godine omogućena je uporaba kanabisa u medicinske svrhe za spazme kod multiple skleroze, za liječenje teške do umjereno teške boli kod bolesnika u terminalnoj fazi malignih bolesti, kod liječenja anoreksije i kaheksije kod HIV pozitivnih osoba te kod Dravet sindroma. Konoplja se prema novim izmjenama Zakona može uzgajati u strogo kontroliranim uvjetima i to od strane pravnih osoba koje imaju dopuštenje HALMED-a.
Od 2009. godine Grad Zagreb u suradnji s Institutom Ruđer Bošković prati trendove potrošnje droga analizom urinarnih biomarkera droga u otpadnoj vodi Zagreba. U petogodišnjem razdoblju od 2009. do 2014., godine došlo je do porasta u potrošnji kanabisa tri puta, a čak devet puta porasla je zlouporaba amfetamina i ecstasya.

Trend povećanje potrošnje kanabisa potvrđen je 2018., kao i ove godine, iako se radi o još neslužbenim rezultatima. Možemo reći kako redoviti monitoring urinarnih biomarkera u otpadnoj vodi predstavlja nezamjenjiv izvor informacija o potrošnji droga u Zagrebu. Rezultati su važan element u donošenju i provedbi kvalitetnih mjera za prevenciju i suzbijanje zloporabe droga, kao i za procjenu njihove učinkovitosti“, naglasila je Ivana Portolan Pajić, dr. med., zamjenica pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo i koordinatorica Europske mreže gradova bez droge za Grad Zagreb.
Cilj ovog okruglog stola je upozoriti građane, posebice mlade ljude, na opasnosti od konzumacije konoplje izvan medicinskih opravdanih razloga, jer kao što istraživanja pokazuju, svaki šesti mladi čovjek koji proba marihuanu postaje i njen ovisnik. Legalizacija kanabisa u medicinske svrhe nikako nije zeleno svjetlo konzumaciji kanabisa u rekreativne svrhe.

Na okrugom stolu „Kanabis – dobivamo ili gubimo?“ sudjelovali su:

  • dr. sc. Ivan Ćelić, dr. med., spec. psihijatrije , Klinika za psihijatriju Vrapče, Predsjednik Povjerenstva Grada Zagreba za prevenciju i suzbijanje zlouporabe droga i drugih ovisnosti
  • Boro Goić, predsjednik RUN-a (Recovered Users Network – Mreža oporavljenih ovisnika), Sarajevo, BIH
  • prof.dr.sc. Ognjen Brborović, dr.med., spec. javnog zdravstva, Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar“, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
  • Stig Erik Sørheim, voditelj Međunarodnog odjela Norveške mreže za suzbijanje droge i alkohola i predsjednik EURAD-a (Europe for Action on Drugs)
  • Jadranka Hübler,dr.med, spec. psihijatrije, Psihijatrijska bolnica „Sveti Ivan“
  • Moderator: Ivana Portolan Pajić, dr. med., zamjenica pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo i koordinatorica Europske mreže gradova bez droge za Grad Zagreb