Potpaljivačica je jedan od najboljih romana Stephena Kinga, nastao kao rezultat autorova proučavanja parapsihologije, a govori o jedanaestogodišnjoj Charlie McGee koja može zapaliti vatru snagom volje, no roditelji joj to izričito zabranjuju. Nakon što pripadnici Vladine agencije Dućan ubiju njezinu majku, otac joj dopusti da uporabi svoju moć protiv dijabolične vlasti. Potpaljivačica prvi put izlazi u hrvatskom prijevodu Marka Marasa u izdanju Lumena 25. listopada, a dotad se može nabaviti u prednarudžbi s popustom od 10 posto u svim knjižarama i webshopu Školske knjige.
King je počeo pisati Potpaljivačicu 1976., ali je prekinuo pisanje kad je osjetio da ga previše podsjeća na njegov prvi objavljeni roman Carrie. U glavnoj junakinji koja je dobila obličje prema njegovoj desetogodišnjoj kćeri Naomi, Kinga je isprva očaravala pirokineza, a zatim pitanje što bi bilo kad bi lik kao Carrie White prenio svoje psihičke moći na kćer. Kako navodi Bev Vincent u djelu Stephen King – Svemir najčitanijeg pisca današnjice, objavljenom prošle godine u izdanju Lumena, King je čitao o ljudskom samoizgaranju i drugim neobjašnjivim pojavama te želio istražiti što bi se moglo dogoditi osobi koja mislima može zapaliti vatru. Jednako tako želio je pisati o neobuzdanoj moći državnih službi da rade što god im padne na pamet.
„Konačno je rukopis završio ujesen 1978., a radio je navečer jer je tijekom dana predavao kreativno pisanje na Sveučilištu u Maineu – tada je prvi put predavao na sveučilišnoj razini. Roman je objavljen u rujnu 1980. u nakladi od 100.000 primjeraka. Ujedno je to bila prva knjiga koja je imala i ekskluzivno izdanje u ograničenoj nakladi”, napominje autor prve cjelovite kronološke monografije o Kingovu životu i djelu.
U središtu je priče djevojčica Charlie McGee koja s ocem Andyjem bježi od Vladine agencije Dućan. Andy i njegova žena u državnom su eksperimentu 1969. godine dobili Seriju šest, drogu sa svojstvima sličnima LSD-u. Droga je u njima probudila latentne psihičke moći koje zatim nasljeđuje njihova kći Charlie, no ona ih uspijeva i nadograditi. Charlie može paliti vatru snagom volje, ali joj roditelji to izričito zabranjuju jer je to „zločesto”.
Kad se nađu u škripcu nakon što njezinu majku ubije Dućan, Andy dopusti Charlie da oslobodi svoju moć i ona pretvori jednu mirnu farmu u vatrenu stihiju te u bijegu ubije više agenata Dućana. Nekoliko mjeseci poslije uhvati ih John Rainbird, operativac Dućana unakažena lica. Posljednja trećina knjige prati zatočeništvo oca i kćeri u sjedištu Dućana u kojemu Rainbird igra dugu igru nadmudrivanja – glumeći običnog bolničara, sprijatelji se s Charlie i nagovori je da sudjeluje u pokusima Dućana. Razdvojen od kćeri, Andy postane ovisnik o tabletama, a Charlie shvati da ju je Rainbird izdao i krene u osvetnički napad.
Potpaljivačica sadržava više znanstvene fantastike nego bilo koji drugi Kingov triler. Prema tom su romanu snimljena čak dva istoimena filma. Prije gotovo četrdeset godina, 1984., snimljen je film u režiji Marka L. Lestera Firestarter s Drew Barrymore u glavnoj ulozi. A 2022. istoimeni film u režiji Keitha Thomasa u kojemu je ulogu Charlie McGee dobila Ryan Kiera Armstrong.
Potpaljivačica je nesumnjivo i jedno od glavnih nadahnuća za TV seriju Stranger Things. Charlie je rana varijanta Eleven (iako ima drukčiju moć), a Dućan je utro stazu za Hawkins Lab. Eksperiment s drogom jako sliči na eksperiment u prvom autoriziranom romanu prema seriji Suspicious Minds koji u odnosu prema seriji ima ulogu prequela. Jednako tako poklapaju se i mnoge druge pojedinosti, osobine te motivacije likova.
„Ova je knjiga objavljena u vrijeme Kingove ovisnosti. Kako on sam priznaje u esejističkoj knjizi On Writing, čiji će prijevod također uskoro objaviti Lumen, slabo se sjeća onoga što je pisao u to vrijeme, ali su mu jako dobro poznati postulati Potpaljivačice jer je taj roman istinska studija likova provedena kroz filtar akcijskog trilera. Oduševit će vas i taj povratak u osamdesete jer roman obiluje književnim i filmskim temama popularnima u tom razdoblju: invazivnim tajnim agentima, ludim znanstvenicima i psihodeličnim drogama”, napominje urednica knjige Miroslava Vučić.