Nekad sredstvo plaćanja i „hrana bogova“, a danas omiljena slastica – čokolada danas obilježava svoj dan. Diljem svijeta 7. srpnja dan je kad se slavi čokolada jer je po nekim izvorima upravo na današnji dan u 16. stoljeću prvi put stigla u Europu.
Iako je Kristofor Kolumbo po povratku sa svog putovanja u Novi svijet donio i zrna kakaa, za njihovu je popularizaciju zaslužan španjolski istraživač i konkvistador Hernando Cortés. Ako je vjerovati legendi, asteški kralj Montezuma priredio je Cortésu, uvjeren da je riječ o reinkarniranom asteškom bogu Quetzalcoatlu, bogat banket na kojem se posluživao i čokoladni napitak. Cortés je potom, uvidjevši da će na njima moći dobro zaraditi, zaplijenio sve plantaže kakaa te je potom 1528. po povratku u domovinu svojim sunarodnjacima donio kakao, opremu i recepturu za spravljanje čokoladnog napitka. Španjolci u početku nisu bili ludi za gorkim napitkom, no postao je popularan nakon što su mu dodali med i šećer od trske te izbacili papar.
Prvi čokoladni proizvodi
Španjolci su više od jednog stoljeća uspješno čuvali tajnu o kakau kako bi zadržali monopol nad njegovom trgovinom, no zrna su ipak 1645. godine pronašla put van Iberijskog poluotoka kao dio miraza španjolske princeze Marije Terezije. Nakon što su se kakaa domogli Englezi i u napitak umjesto vode dodali mlijeko, čokolada je postala moderno piće diljem Europe. Prvu tvornicu čokolade otvorio je François Louis Callier početkom 19. stoljeća u Švicarskoj, dok je Nizozemac Coenraad Van Houten zaslužan za proizvodnju čokoladnog praha zahvaljujući izumu tzv. dutching procesa, odnosno korištenju hidrauličnog pritiska. Prve prešane čokoladne table, pastile i figure nastale su u Belgiji 1840. godine. Mliječnu čokoladu prvi je napravio Švicarac Daniel Peter of Vevy 1875. godine, a Jean Neuhaus prvi je početkom 20. stoljeća u Belgiji proizveo punjene praline.
Kraljevski dobavljač za dvor u Beču i Budimu
Prvi industrijski proizvođač čokolade u jugoistočnoj Europi bila je tvornica Union, koju su 1911. godine u Zagrebu podignuli Julije König sa znanjem i iskustvom u proizvodnji slastica i Slavoljub Deutsch s potrebnim kapitalom. Tvornica je ubrzo ponijela i laskavu titulu kraljevskog dvorskog dobavljača za kraljevski dvor u Beču i Budimu. Već 1920. godine proizvodio se i nougat iz kojeg se kasnije razvila slavna Bajadera. Tridesete godine 20. stoljeća obilježila je modernizacija proizvodnje čokolade i ulaganja u nove strojeve za proizvodnju bombona, a 1938. godine započela je proizvodnja tankih čokolada mase 15 grama, preteča današnjeg Životinjskog carstva. I danas su čokoladice Životinjskog carstva najtanje čokolade na svijetu.
Ujedinjenjem tvornica Union, Bizjak i ostalih manjih proizvođača nastaje Kraš, današnji lider na regionalnom konditorskom tržištu. Prva Kraš Bonbonnièra otvorena je 1952. godine u zagrebačkoj Ilici 15, a 1954. godine nastaje kraljica među desertima Bajadera. Krašev brend Dorina razvijen je 1996. godine objedinjavanjem svih Kraševih čokolada pod jedan zajednički naziv, a danas obuhvaća više od dvadeset primamljivih čokoladnih okusa. Danas Kraš godišnje proizvodi oko 35 tisuća tona raznovrsnih slastica.
Svjetski dan čokolade Kraš slavi nudeći još više čokoterapije pa je svima koji dan ne mogu zamisliti bez kockice čokolade pripremio najprodavanije okuse Dorina čokolada – mliječnu, noisette i keks u velikom obiteljskom XXL pakiranju s još više lješnjaka, mlijeka i najfinijeg kakaa.
Dvobojna čokoladna panna cotta by Andrea Cukrov
Za prave ljubitelje čokolade nema dileme – čokoladna panna cotta postat će omiljena ljetna slastica, posebno uz dodatak Kraševe Dorina čokolade, zato proslavite Svjetski dan čokolade uz ovaj recept!
SASTOJCI:
Za tamni sloj: 10 grama želatine u listićima, 500 ml slatkog vrhnja, 100 g šećera, prstohvat soli, 200 g Kraševe Dorina čokolade, grubo narezane
Za svijetli sloj: 10 g želatine u listićima, 500 ml slatkog vrhnja, 50 g šećera, na vrh noža sjemenki vanilije
Za ukrašavanje: Sezonsko voće, Kraš kakao u prahu
PRIPREMA:
Za tamni sloj: Listiće želatine potopite u hladnoj vodi prema uputi na pakiranju. U lončiću pomiješajte vrhnje, šećer i prstohvat soli. Sve zagrijavajte na umjerenoj vatri povremeno miješajući dok ne dođe do točke vrenja. Maknite s vatre pa dodajte ocijeđenu želatinu. Vratite na laganu vatru i miješajte dok se želatina ne rastopi.
Ponovno maknite s vatre i umiješajte čokoladu. Miješajte dok se čokolada potpuno ne rastopi.
Ovu smjesu rasporedite u četiri desertne čaše i ostavite da se potpuno ohladi.
Ako želite da kreme u čaši budu pod kosim kutom onda čaše ostavite hladiti u nakošenom položaju koji tako da ih podbočite smotanom kuhinjskom krpom.
Za bijeli sloj: Listiće želatine potopite u hladnoj vodi prema uputi na pakiranju. U lončiću pomiješajte vrhnje, šećer i sjemenke vanilije. Sve zagrijavajte na umjerenoj vatri povremeno miješajući dok ne dođe do točke vrenja. Maknite s vatre pa dodajte ocijeđenu želatinu. Vratite na laganu vatru i miješajte dok se želatina ne rastopi. Dobivenu smjesu rasporedite na ohlađeni tamni sloj.
Za posluživanje: Sve dobro ohladite prije posluživanja. Poslužite ukrašeno svježim voćem i posipano kakaom.
Još zanimljivih činjenica o kakau i čokoladi
Svako stablo kakaovca daje otprilike 2500 zrna.
Stablo kakaovca može živjeti preko 200 godina, no plod daje samo tijekom prvih 25 godina.
Čokolada je tijekom više od 90 posto svoje povijesti bila konzumirana u tekućem obliku.
Čim u usta stavimo komadić čokolade, on se odmah topi zbog toga što je temperatura u našim ustima oko 36°C, dok se čokolada počinje topiti na 34°C.
Švicarci su najveći potrošači čokolade, a svaki Švicarac u prosjeku pojede oko 13 kilograma čokolade godišnje.
