Znanje – Noviteti na Interliberu 2019

Nakladnička kuća Znanje za Interliber 2019. svojim vjernim čitateljima sprema nekoliko lijepih iznenađenja. Osim uobičajenih akcijskih popusta na gotovo sve naslove iz naklade (od -10% na najnovije naslove pa sve do -90% na starije naslove u ponudi outleta) i široke ponude naslova džepne biblioteke Knjiga dostupna svima, Znanje će na Interliberu 2019. predstaviti nekoliko novih svjetskih bestselera različitih žanrova među kojima će svaki čitatelj pronaći ponešto za sebe. Od naslova novih autora čiji romani dosad nisu prevedeni na hrvatski tu su trileri Nijemi pratitelji (The Silent Comapnions, 2017.) britanske autorice Laure Purcell i Kolekcionar grijeha (The Sin Collector, 2017.) ruske autorice Darie Desombre, te prekrasna ljubavna priča Zovi me svojim imenom (Call Me By Your Name, 2007.) iz pera američkog književnika Andréa Acimana. Mračne i sablasne atmosfere, roman Nijemi pratitelji gotički je misterij čija se radnja odvija u staroj i zapuštenoj kući koja osim čudne i negostoljubive posluge skriva tajnovite zaključane sobe i zastrašujuće zvukove koji izazivaju trnce i jezu. Roman Kolekcionar grijeha prepun je vjerskog fanatizma i neobičnih rituala, a prati neobičnu i odlučnu mladu pripravnicu Mašu Karavaj. Inspiriran istinitom pričom o opsesiji cara Ivana Groznog transformacijom Rusije 16. stoljeća u novi centar kršćanstva te Moskve u novi Jeruzalem na zemlji, Kolekcionar grijeha intrigantno je štivo u kojem se drevna Moskva sudara s današnjim suvremenim megalopolisom nebodera, luksuznih trgovina i noćnih klubova. I ubojicom koji povezuje ta dva svijeta. Roman Zovi me svojim imenom američkog autora Andréa Acimana, u čijem je središtu razvoj romantične veze između intelektualno nadarenog i radoznalog 17-godišnjeg, američko-talijanskog, židovskog dječaka po imenu Elio Perlman i gostujućeg 24-godišnjeg, američkog, židovskog doktoranda po imenu Oliver u 1980-im godinama u Italiji. Roman je kronika njihove ljetne romanse i dvaju desetljeća koja slijede. Roman Zovi me svojim imenom 2008. godine nagrađen je s Lambda Literary Award nagradom, a snimljena je i njegova filmska adaptacija u režiji Luce Guadagnina i prema scenariju Jamesa Ivoryja, također ovjenčana brojnim nagradama.

Znanje na Interliberu 2019. predstavlja i nove trilere Dobra kći (The Good Daughter, 2017.) američke kraljice krimića Karin Slaugher i U sjeni zla (The Craftsman, 2018.) britanske spisateljice Sharon Bolton koja će povodom ovogodišnjeg Interlibera posjetiti Zagreb i družiti se sa svojim hrvatskim čitateljima. Roman Dobra kći kritika naziva najboljim romanom Karin Slaughter dosad. Snažna, napeta i emotivna priča obiteljskim tajnama i krivnji, osvojit će čitatelje već s prvim stranicama. Autorica Sharon Bolton gotičkom je dala pun zamah u knjizi U sjeni zla koja ju pokazuje u njezinu dosad najboljem izdanju. Kad je 1969. godine pozornica Florence Lovelady uhitila izrađivača kovčega Larryja Glassbrooka, on je priznao krivnju za ubojstvo troje tinejdžera. No trideset godina poslije, nakon Glassbrookove smrti, Lovelady počinje sumnjati da slučaj možda nije gotov. Dok ponovno istražuje ono što se doista dogodilo, mora prihvatiti da su mračne sile još uvijek u igri. Nije riječ o spoileru kad otkrivamo da je i vještičarstvo tema – mjesto radnje je Pendle, poznat po suđenjima iz 17. stoljeća, a knjiga istražuje i stavove društva prema onima koje smatra „drugačijima“. U sjeni zla autorica se bavi nekim od naših najmračnijih strahova – nestalom djecom, ljudskim žrtvovanjem, okultnim, a o oživljavanju krajolika i ljudi Lancashirea navodi kako vještice iz Pendlea za nju nisu samo likovi iz povijesnih knjiga, nego njezine prapratete, možda čak i praprabake. Autorica će se sa svojim hrvatskim čitateljima družiti 12. studenoga, na potpisivanju knjiga u knjižari Znanje u 19.30h, nakon čega će se s čitateljima preseliti u Vinyl Bar na promociju knjige i after party.
S područja publicistike Znanje ističe novi naslov Astrofizika za ljude u žurbi (Astrophysics for People in a Hurry, 2017.) poznatog astrofizičara i autora brojnih uspješnica Neila DeGrasse Tysona, koja će vam dok čekate na jutarnju kavu, autobus, vlak ili avion, ponuditi sve potrebno da se sprijateljite s osnovnim astrofizičkim pojmovima: od Velikog praska do crnih rupa, od kvarkova do kvantne mehanike te od potrage za ekstrasolarnim planetima do potrage za životom u svemiru. Osim bogate znanstvene karijere, Tyson je i autor nekolicine znanstveno-popularnih knjiga iz područja astrofizike te moderator televizijskih emisija koje javnosti nastoje približiti saznanja o svemiru te popularizirati astrofiziku i znanost općenito.
Štandove nakladničke kuće Znanje potražite u paviljonima 5 i 6. Uz uobičajena tri štanda sa standardnom ponudom, Znanje će na Interliberu 2019. na OUTLET štandu u paviljonu 6 nuditi starija izdanja po najpovoljnijim cijenama.

Više o naslovima
Nijemi pratitelji (The Silent Comapnions, 2017.) Laura Purcell radila je kao knjižarka, gdje je otkrila i svoju ljubav prema pisanju romana. Za svoj roman Nijemi pratitelji osvojila je nagradu VHSmith Thumping Good Read Award 2018. godine. Osim tog, napisala je još nekoliko povijesnih romana prožetih elementima horora i nadnaravnog. Danas živi u Colchesteru sa svojim suprugom.
Samo nekoliko mjeseci nakon vjenčanja, mlada Elsie Bainbridge ostaje bez svog supruga te odlazi na seosko imanje njegove obitelji pokušavajući stvoriti novi život sebi i svom nerođenom djetetu. No u staroj i zapuštenoj kući, osim čudne i negostoljubive posluge, Elsie pronalazi tajnovite zaključane sobe, zagonetni stari dnevnik, a noću je bude zastrašujući piskutavi zvukovi. Još gore, Elsie pronalazi i čudnovate drvene figure, oslikane da izgledaju poput stvarnih ljudi – a jedna od njih nevjerojatno sliči Elsie. Tko od osoblja pomiče te zlosutne “nijeme pratitelje” posvuda po kući i jesu li se Elsienim dolaskom oslobodile zlokobne utvare prošlosti koje su trebale ostati zauvijek skrivene?
Prijevod: Predrag Mavar
Cijena: 129

Zovi me svojim imenom (Call me by Your Name, 2007.). André Aciman (1951.) istaknuti je američki književnik, esejist i profesor književnosti rođen u Aleksandriji. Doktorirao je komparativnu književnost na Harvardu, predavao je na Princetonu i Bardu, a danas predaje književnu teoriju i Marcela Prousta na sveučilištu u New Yorku, gde je i ravnatelj dviju uglednih institucija: The Writer’s Institute (Spisateljski zavod) i The Center for the Humanities.(Centar za humanistiku). Autor je dviju zbirki eseja, četiriju romana i čuvenih memoara Out of Egypt, za koji je nagrađen književnom nagradom Whiting writers, a koji je kritika usporedila s djelima L. Durrella, Márqueza i Čehova. Acimanova djela prevedena su na brojne jezike, a njegovi eseji i pripovijetke objavljivani su u renomiranim književnim časopisima kao što su The New York Times, The New Yorker, The New York Review. Za izniman znanstveni rad i doprinos umjetnosti nagrađen je stipendijama Guggenheimove zaklade i Centra Cullman za znanstvenike i pisce.
Italija, 1983. Sedamnaestogodišnji Elio ljeto provodi u staroj obiteljskoj vili na samoj obali mora. Kao i svake godine, u vilu se na šest tjedana stiže mladi znanstvenik koji tako dobiva priliku da u očaravajućoj atmosferi, među intelektualcima i pod talijanskim suncem, pripremi svoj doktorat za objavljivanje. Zauzvrat, treba Eliovu ocu, profesoru, pomagati oko korespondencije i papirologije. Toga ljeta kao gost stiže 24-godišnji Oliver. Oličenje dendija, „il muvi star“, u razdrljenoj košulji i s tajanstvenim osmijehom na preplanulom licu, Oliver se jednog dana, kao sam bog ljepote i strasti, pojavljuje iz taksija, u drvoredu pinija, i svojom ležernom prirodom odmah osvaja sve ukućane. Ali ono što će Oliver probuditi u Eliju bit će mnogo više od obične simpatije… Ako ste ikada osjetili požudu koja vas je tjerala da preispitujete svaku riječ, svaki pokret, svaki pogled osobe koja vam je okupirala srce, ako ste kao u groznici čekali da vam se obrati, prepozna vašu aluziju, odgovori na nju, uzvrati osmijeh… Ako ste ikada bili zaljubljeni jednom i zauvijek, onda je roman Zovi me svojim imenom napisan upravo za vas.
Prijevod: Mate Maras
Cijena: 119 kn

Dobra kći (The Good Daughter, 2017.). Karin Slughter (1971.) jedna je od najpoznatijih američkih autorica trilera danas. Njezini romani prodani su u više od 35 milijuna primjeraka i prevedeni u 37 zemalja. Poznata je po svojim serijalima o agentu Willu Trentu i doktorici Sari Linton, a za njezine samostalne romane Grad murjaka, Dobra kći i Pieces of Her već su otkupljena prava za snimanje televizijskih serija i filmova. Znanje je dosad objavilo osam romana iz serijala o Willu Trentu, kao i njezine samostalne romane Grad murjaka i Zgodne djevojke.
Dvije djevojke pod prijetnjom oružja odvedene su u šumu. Jedna je uspjela pobjeći. Druga je ostala.
Prije 28 godina bezbrižan život u malome gradu za Samanthu i Charlotte Quinn naprasito je prekinut brutalnim napadom na njihov dom. Majka im je ubijena pred očima, a otac Rusty, poznati i ozloglašeni gradski odvjetnik, uvijek će osjećati krivnju zbog tog napada. Nakon te noći, njihova obitelj ostat će nepovratno slomljena, trpeći mučne posljedice i mnoga nerazjašnjena pitanja.
Danas je Charlotte odrasla žena, prava dobra kći koja je slijedila očeve stope i postala dječji branitelj. I dok novi val nasilja potresa njihov gradić Pikeville, Charlotte je odjednom uvučena u novu noćnu moru. Ne samo da je svjedokinja pucnjave u srednjoj školi, već je taj događaj u njoj probudio sjećanja koja je godinama pokušavala potisnuti. No, čini se da šokantne tajne o događaju koji je uništio njihovu obitelj ne mogu ostati skrivene zauvijek.
Prijevod: Miloš Đurđević
Cijena: 119 kn

Kolekcionar grijeha (The Sin Collector, 2017.). Daria Desombre rođena je u Sankt Peterburgu, gdje je pohađala Umjetničku školu „Ermitage“, a potom završila poslijediplomski studij engleskoga i španjolskoga. Od 2000. godine živi u Parizu, da bi se potom u potpunosti posvetila pisanju scenarija za vodeće filmske kuće u Rusiji i Ukrajini. Najpoznatija je po seriji trilera u stilu Dana Browna o mladoj pravnici Maši Karavaj koji obaraju sve rekorde prodaje u Rusiji.
Nad starim središtem Moskve nadvila se strašna prijetnja. Jedan po jedan, osvanjuju sve brojniji leševi. Okrutno mučene, svirepo smaknute, sve žrtve prošle su kroz torturu koja nalikuje srednjovjekovnim metodama izvlačenja priznanja ili pak smaknuća. Zašto baš one i koji je bio njihov grijeh zna samo njihov mučitelj – serijski ubojica koji svoju jezivu slagalicu polako privodi kraju. Tko je sljedeća žrtva, gdje i kad će misteriozni ubojica ponovno udariti ne zna nitko, no mlada pravna pripravnica, opsjednuta serijskim ubojicama, možda je ipak ukazala na neobičan trag. Potpuno nezainteresiran za njene sulude teorije, njezin šef – iskusni detektiv provincijskog podrijetla, shvatio je da se, unatoč različitostima, savršeno nadopunjuju i da jedino oni mogu odgonetnuti tajnu ubojstava i spriječiti nove žrtve. Vjerski fanatizam, neobični rituali – svaki trag ih vodi sve dublje u labirint grijeha iz kojeg možda ni za njih više nema povratka.
Prijevod: Tatjana Radmilo
Cijena: 119 kn

U sjeni zla (The Craftsman, 2018.) Sharon Bolton odrasla je u gradu poznatom po predionicama pamuka u Lancashireu te imala ranu, eklektičku karijeru u marketingu i odnosima s javnošću. Napustila ju je 2000. godine kako bi postala majka i spisateljica. Njezin prvijenac Krvava žetva (2008.) proglašen je najboljim prvijencem na britanskom Amazonu, a njezina druga knjiga Awakening (2010.) osvojila je prestižnu američku nagradu Mary Higgins Clark. Njezina su djela bila na užim listama nagrada CWA Gold Dagger, Theakston’s Prize for Best Thriller, International Thriller Writers’ Best First Novel, Prix Du Polar u Francuskoj i Martin Beck u Švedskoj.
Skrivao je tijela ondje gdje ih nitko ne bi mogao pronaći. No neke tajne nisu zakopane dovoljno duboko… Florence Lovelady izgradila je karijeru na uhićenju izrađivača kovčega Larryja Glassbrooka osuđenog za višestruka ubojstva tinejdžera prije trideset godina. Poput priče iz naših najstrašnijih noćnih mora, njegove su žrtve bile žive zakopane. Larry je priznao zločine. Slučaj je riješen u kratkom roku. No nakon njegove smrti, događaji iz prošlosti počinju se ponavljati. Je li pogriješila prije svih tih godina? Ili je u igri nešto mnogo mračnije?
Prijevod: Sabine Marić
Cijena: 119 kn

Astrofizika za ljude u žurbi (Astrophysics for People in a Hurry, 2017). Neil deGrasse Tyson rođen je u New Yorku u istom tjednu kad je osnovana NASA. Zanimanje za svemir pokazao je već u svojoj devetoj godini života nakon posjeta Haydenovu planetariju Američkog prirodoslovnog muzeja. Osnovno i srednjoškolsko obrazovanje završio je u njujorškim školama gdje je pohađao znamenitu Bronx High School of Science. Diplomu iz fizike stekao je na Harvardovu sveučilištu, a titulu doktora znanosti iz područja astrofizike na Sveučilištu Columbia. U razdoblju od 1991. do 1994., sudjelovao je kao znanstveni suradnik u postdoktorskim istraživanjima na Sveučilištu Princeton, a 1994. pridružio se radnom timu Haydenova planetarija gdje 1996. postaje ravnatelj. Osim bogate znanstvene karijere, Tyson je i autor nekolicine znanstveno-popularnih knjiga iz područja astrofizike te moderator televizijskih emisija koje javnosti nastoje približiti saznanja o svemiru te popularizirati astrofiziku i znanost općenito.
Koja je priroda prostora i vremena? Kako se mi uklapamo u svemir? Kako se svemir uklapa u nas? Na ta će vam dubokoumna pitanja najbolji odgovor dati poznati astrofizičar i autor brojnih uspješnica Neil deGrasse Tyson. Malo je danas onih koji imaju dovoljno vremena za razmišljanje o svemiru. Zato Tyson sažeto i jasno te s mnogo humora svemir približava Zemlji u lako savladivim poglavljima koja se mogu čitati na bilo kojem mjestu i u bilo koje vrijeme dana prenatrpanog obvezama. Dok čekate na jutarnju kavu, autobus, vlak ili avion, Astrofizika za ljude u žurbi ponudit će vam sve potrebno da se sprijateljite s osnovnim astrofizičkim pojmovima: od Velikog praska do crnih rupa, od kvarkova do kvantne mehanike te od potrage za ekstrasolarnim planetima do potrage za životom u svemiru.
Prijevod: Ruđer Jeny
Cijena: 129 kn