Dočekajte sunce na najvišem planinskom vrhu Hrvatske, zaronite pogledom u najdublji riječni izvor Europe, upoznajte sedam čudesnih rijeka, divite se predivnim slapovima i uživajte u fascinantnoj prirodi kninskog kraja!
Još u 19. stoljeću putopisci su opisivali Knin čarobnim gradom koji ima takvu ljepotu koja se ne može opisati. To je grad koji je okružen s devet visokih i moćnih planina (Orlovicom, Vilicom, Plješevicom, Bukovcem, Badnjom, Dinarom, Kozjakom, Svilajom i Prominom) te prekrasnim jezerima koja su zbog svojih čudesnih boja nazvana Šarenima. U njegovoj kraljevskoj riznici nalazi se sedam rijeka, među kojima su Krka, Cetina i Zrmanja, koje se ubrajaju među najljepše rijeke Hrvatske i Europe.
Smješten nedaleko od izvora rijeke Krke, 55 km od Šibenika, na tromeđi Bosne, Like i Dalmacije, Knin je uvijek bio na križanju važnih putova između unutrašnjosti i mora. Kao najmoćniji utvrđeni grad u Dalmaciji, najslavnija prijestolnica hrvatskih kraljeva i odlična promatračnica s koje se pruža pogled na cijelu Dalmaciju, Knin je bio od velike važnosti za sve Hrvate, zbog čega se često nazivao i Kraljevskim gradom, Ključem Hrvatske te Vratima Dalmacije. Što sve možete vidjeti u Kninu i njegovoj okolici donosimo u nastavku.
Kninska tvrđava
Tvrđava se počela graditi u 9. stoljeću, za vrijeme nastajanja starohrvatske države. Pojedini su hrvatski kraljevi u Kninu imali povremenu prijestolnicu, dok je kralj Dmitar Zvonimir imao stalnu. Tvrđava se sastoji od pet dijelova koji su međusobno povezani, a nalaze se na 345 m nadmorske visine i na visini od oko 100 m iznad grada Knina. Duga je 470 m, a na najvišem je dijelu široka 110 m. Obrambeni zidovi koji je opasuju sa svih strana u dužini od gotovo 2 km mjestimično su visoki i do 20 m. Tvrđava je živući spomenik kulture s muzejom, izložbenim prostorima i restoranom.
U muzeju je u stalnom postavu izložena etnografska, arheološka, te jednim dijelom kulturno-povijesna i geološko-paleontološka građa. Geološko-paleontološka zbirka predstavljena je geološkim uzorcima i fosilima pronađenima u okolici Kinina, a arheološka zbirka izlaže građu s kninskog područja od prapovijesti do kasnoga srednjeg vijeka. U postavu etnografske zbirke izloženo je pokućstvo, kućni pribor, predmeti tradicijskog rukotvorstva te narodne nošnje iz ovoga kraja. Postav planiran za treću zgradu Belvedera prikazat će povijesnu i kulturno-povijesnu građu od postanka grada u ranome srednjem vijeku do danas. Tu su i spomen sobe čuvenih Kninjana, akademika Hrvoja Požara i Nikice Slavića.
Na tvrđavi je i stalni postav Oluja 95 otvoren 2015. godine koji brojnim dokumentima i artefaktima svjedoči vremenu ponosa i slave i najvećoj pobjedi u suvremenoj hrvatskoj povijesti.
Slap Krčić
Krčić je desetak kilometara duga rječica koja izvire u jakim krškim vrelima u podnožju Dinare, a tok joj mjestimice poprima izgled dubokog i slikovitog kanjona. Duž njenog korita nalaze se sedrena slapišta, od kojih je najveći i najljepši posljednji slap- Topoljski buk, ispod kojeg izvire rijeka Krka. Slap je visok 22 metra, a poznat je i kao Veliki buk i Krčić. Zahvaljujući 15km dugoj makadamskoj cesti uz rijeku Krčić, koju je izgradio car Napoleon prije nešto više od 200 godina, romantični kanjon Krčića uz tok krške ljepotice, sa svojim slapovima i mlinicama, jedno je od najprivlačnijih izletničkih odredišta.
Stari Popovići
To je malo selo u Biskupiji pored Knina koje je već 300 godina, a vjerojatno i duže, skriveno daleko od očiju javnosti. Iako ruševno, selo je zaista bajkovito. Selo je pogodio potres davne 1957. godine, kada su se stanovnici samo digli i otišli iz sela. Zbog toga ćete u selu još naći pripremljeno posuđe na stolu, boce vina i uglavnom netaknut okoliš koji izgleda kao da je vrijeme gotovo pa stalo.
Dinara
Planina Dinara je prirodna granica između Hrvatske i Bosne. Ona dijeli i dva klimatski različita područja- mediteransko i kontinentalno područje. Drugi po veličini Dinarin vrh Dinara (1831m) je masiv dugačak 20 i širok 10 kilometara. To je ujedno i najveći vrh Hrvatske. On je razvođe rijeka Krke i Cetine, a u njegovom južnom podnožju izvire rijeka Krčić. Na suprotnoj strani masiv završava jednako nevjerojatno: dubokim snažnim izvorima rijeke Cetine u blizini kojih je ulaz u 2080 metara duboku Gospodsku pećinu, na kraju koje je podzemno jezero. Dinara je nenaseljena, a njeno spektakularno obilježje je najduža stijena u Hrvatskoj duga čak 6 kilometara. Osobitu ljepotu Dinara, koja se smatra jednom od najslikovitijih planina Dalmacije, duguje bogatim cvjetnim livadama i šumama, a značajno je stanište brojnih biljnih i životinjskih vrsta.
Uspon na Dinaru zahtjeva veće planinarsko iskustvo. Prilazni putovi iz više pravaca su označeni. Smještaj je osiguran u planinarskom domu na Brezovcu (1050m), te Lovačkom domu.
Manojlovački slapovi
Samo nekoliko stotina metara od arheološkog lokaliteta Burnum, na cesti Knin – Kistanje nalazi se Manojlovački slap, treći, najviši, po mnogima i najljepši, slap rijeke Krke. Slap se sastoji od niza sedrenih barijera, ukupne visine 59,6 m. Najveća barijera visoka je 32,2 m. Kanjon Krke oko slapa obrastao je bogatim submediteranskim raslinjem, a uz tok rijeke nalaze se mala polja i pašnjaci.
U razdoblju visokih voda slap se zaglušujuće obrušava u dubinu obavijen velom satkanim od kapi u paleti duginih boja. U toplom dijelu godine suh je jer mu vodu uzima akumulacija obližnje hidroelektrane Miljacka.
Kanjon rijeke Zrmanje kod Mokrog polja
Rijeka Zrmanja duga, 69 kilometara, izvire sjeverno od Knina, podno planine Poštak u Lici, a teče kanjonom koji je usjekla pod južnim padinama planine Velebit. Zrmanja je poznata i kao rijeka šest kanjona isprekidanih naseljenim poljima. Jednim dijelom teče kroz Mokro polje gdje ponire pa je ljeti dio njenog korita kod Ervenika potpuno suh. Nizvodno od Ervenika Zrmanja teče kroz duboki kanjon. Svi njeni slapovi i atraktivni brzaci smješteni su u srednjem dijelu toka, a zadnji mirni dio toka Zrmanje proteže se od umjetnog jezera do ušća u malo i plitko Novigradsko more. Zrmanja ima značajke i planinske i ravničarske rijeke.
Šarena jezera
Šarena jezera ovom kraju daju posebnu, mističnu draž. Smještena su istočno od Knina, nedaleko od ceste prema Splitu i rijeke Krke u sjeveroistočnom dijelu Kosovog polja na mjestu gdje Kosovčica i Krka tvore trokut koji se zove Burum. Prosječna dubina ovih jezera je oko 11 metara, a bogata su ribom. Ime su dobila po „promjeni boja“ sukladno sa izlaskom i zalaskom sunca.
Jedno od nekadašnjih najposjećenijih kninskih kupališta. Ispred jezera, u daljini iza brežuljaka se naziru konture grada i brdo Spas. Iza se nalazi strma, melodramatična litica na kojoj se nalazi magistrala za Polaču, odnosno Split. Ovaj kraj se opravdano mogao nazvati Kninska rivijera, iako se more nalazilo 60-ak kilometara prema jugozapadu.
Centar Hrvatske Knin postaje 5. kolovoza. Toga dana slavi se Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja te godišnjica Vojno redarstvene operacije „Oluja“. Slavi se najznačajnija pobjeda u novijoj hrvatskoj povijesti, gdje uz bogati kulturni i zabavni sadržaj, u Kninu bude i po stotinu tisuća gostiju.
–
Izvor: TZ grada Knina, Kninski muzej
