Projekt u kojem je, unazad gotovo jednog desetljeća, sudjelovalo više od 100 građevinskih, kulturnih, grafičkih, marketinških i komunikacijskih stručnjaka, priča je o uspjehu s hrvatskim potpisom. Priča o Kući umjetnosti Arsen je ujedno priča o ljubavi, o kulturi i nadasve, o jedinstvenim naporima koji su ovaj grad tijekom proteklog desetljeća lansirali u sam vrh hrvatske kulturne scene.
Arsen Dedić, Gabi Novak, Matija Dedić, Zlatko Neumann, Damir Lasinović, Boris Lainer, Roko i Klanc. To su samo su neka od imena koje povezuje jedinstven kulturni projekt na hrvatskoj sceni, projekt Kuće umjetnosti Arsen koja je jučer otvorena u Šibeniku. Riječ je o projektu vrijednom 16 milijuna kuna financiranom sredstvima Grada Šibenika i Ministarstva kulture i medija i projektu obnove bivšeg šibenskog kina Odeon koje je gotovo dva desetljeća iza zatvorenih vrata skupljalo vlagu. Prije osam godina vlasnik prostora, Grad Šibenik, započeo je s restauracijom prostora kojeg je davnih pedesetih godina prošlog stoljeća projektirao veliki Zlatko Neumann čija djela ubrajamo u antologiju hrvatske moderne arhitekture te u sam vrh europske moderne.
Kino Odeon, tih davnih šezdesetih i sedamdeseth godina prošlog stoljeća, bilo je mjesto na kojem se smijalo i plakalo, na kojem se družilo. O ovom mjestu koje je ostalo trajno urezano u kolektivnoj svijesti Krešimirova grada šibenski „pjesnik opće prakse“ Arsen Dedić posvetio je stihove, a i najpoznatija „šibenska nevista“ Gabi Novak rado se u intervjuima prisjećala zajedničkih uspomena s Arsenom – nastalih upravo u ex Kinu Odeon. Obnovom je dvorani udahnut novi život. Specijalni modularni pod, prvi takav izveden u Hrvatskoj, koji omogućava brzu i jednostavnu transformaciju prostora, tamna boja razbijena zlatnim detaljima i noir kao stilska nit vodilja prilikom uređenja samo su neke od karakteristika ovog multifunkcionalnog prostora koji zadovoljava najviše produkcijske standarde. Kuća umjetnosti Arsen svojom prenamjenom postaje prvi šibenski zatvoreni prostor namijenjen svim vrstama umjetnosti i programa – od koncerata i predstava, preko kinoprojekcija i okruglih stolova, do izložbi i konferencija.
„Ponekad odlučim pogledati film samo zbog plakata“, izjavio je jednom prilikom slavni francuski dizajner Jean Paul Gaultier, a filmski plakati, kultura gledanja filmova i tradicija starog kina Odeon poslužili su kao inspiracija za oblikovanje vizualnog identiteta Kuće umjetnosti Arsen koji potpisuje kreativni dvojac Roko i Klanc. Glazba i poezija, bogata povijest, kultura, inspirativni Šibenčani i Arsen polazišne su okosnice dizajna koji je pobijedio u natječaju na koji je pristiglo više od 30 prijava, a kako kažu sami autori, ideja je da Kuća umjetnosti Arsen privlači publiku k sebi, okuplja i otvara vrata za sve.
Borisa Leinera prepoznajemo kao bubnjara brojnih legendarnih bendova iz prošlog stoljeća, od Azre, preko Aerodroma do Haustora. No, uz glazbu Borisova strast je i kiparstvo, a prije nekoliko godina imao je i prvu samostalno izložbu skulptura poznatih rock’n’roll osoba. Kao veliki štovatelj Arsenove umjetnosti, glazbe, slika i poezije, odlučio je izraditi bistu koja je pronašla svoje mjesto u Kući umjetnosti Arsen, u posebnom kutku prostora koji autentično prikazuje atmosferu Dedićeva zagrebačkog stana.
Šibenik je grad koji je oduvijek povezivao Arsena, Matiju i Gabi, a ljubav prema Varošu, kako Gabi u jednom intervju kaže „…u toj maloj kućici u Varošu gdje sam postala šibenska nevista…“ ostaje snažna emocionalna poveznica. Kroz Kuću umjetnosti Arsen najveći ambasador šibenske kulture dobiva zasluženu počast u rodnom gradu kojeg je toliko volio, a Tvrđava kulture Šibenik koja upravlja prostorom te je danas neprepoznatljiviji kulturni brend Šibenika, jedinstven i inovativan prostor koji otvara novu eru šibenske kulture.
Najbolji dio ove priče tek započinje.
